EU sve obrazovaniji, Hrvatska ispod europskog prosjeka po stopi visokoobrazovanih

Najveći broj ljudi u dobi od 25 do 74 godine u Europskoj uniji (EU) ima završeno srednjoškolsko obrazovanje i njihov je udio 44,4 posto.

Osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem ima 34,3 posto, dok onih s najnižom razinom obrazovanja ima 21,1 posto, pokazuju podaci Eurostata za prošlu godinu.

Udio osoba s niskom razinom obrazovanja, a to se odnosi na one koji su završili tek obvezatno školovanje, bio je najniži u Litvi, tek 4,4 posto, dok ih je u Portugalu bilo čak 42,6 posto.

Osim Litve, niske stope od ispod 10 posto su imale Poljska, Češka, Slovačka i Latvija dok su najveći udio osoba s niskom razinom obrazovanja, osim Portugala, imale Malta, Italija i Španjolska. Brojka je svugdje iznad 35 posto.

U Hrvatskoj je takvih osoba bilo 13,2 posto. Osim spomenutih pet od Hrvatske su još bolje u tom smislu bile Estonija, Irska, Švedska i Finska.

U Sloveniji je ljudi s osnovnim obrazovanjem bilo 13,7 posto, a u Njemačkoj 14,2 posto.

Irska, Luksemburg, Švedska, Cipar i Litva imale su u referentnoj dobnoj skupini najveći udio ljudi koji su bili visokoobrazovani i u svim tim zemljama je brojka išla iznad 45 posto.

Na vrhu je Irska sa čak 55 posto, a drugi Luksemburg ima 52,4 posto.

Rumunjska i Italija su na dnu europske ljestvice sa stopom od 17,3, odnosno 20,3 posto.

Hrvatska je stopa 28,4 posto, dakle zaostaje za prosjekom EU-a otprilike šest postotnih bodova.

Slovenija je bolja i ima brojku od 32 posto, dok je Njemačka s 34,2 posto baš negdje na europskom prosjeku.

Kod srednje razine obrazovanja, a tu se računa i ono općega i strukovnoga karaktera, najveće stope imaju Češka i Slovačka i u oba slučaja prelaze 65 posto. U Češkoj je 67 posto, a u Slovačkoj 65,3 posto.

Najniže brojke od ispod 30 posto tu imaju Španjolska, Portugal i Luksemburg pri čemu je na dnu Španjolska s 22,2 posto. Ta zemlja ima dosta visoku stopu visokoobrazovanih od 39,4 posto ili čak 11 postotnih bodova iznad Hrvatske.

Hrvatska ima udio od 58,4 posto osoba sa srednjom razinom obrazovanja u dobi od 25 do 74 godine.

Inače, u većini zemalja u srednjoj razini obrazovanja veći je broj onih koji imaju strukovne no opće kvalifikacije. Iznimke su Cipar, Grčka, Portugal, Irska, Španjolska i Malta.

Trendovi u EU pokazuju da je od 2015. do 2025. udio osoba s visokim obrazovanjem porastao s 26,7 na 34,3 posto.

Kod onih s najnižom razinom školovanja udio se smanjio s 27,3 na 21,2 posto.

Najmanja je promjena bila u segmentu srednjeg stupnja obrazovanja gdje je brojka blago smanjena sa 46,1 na 44,5 posto.

U 2016. godini je udio onih s visokim obrazovanjem prešao stopu osoba s osnovnom razinom obrazovanja da bi sada jaz između dvije skupine porastao na 13,1 postotnih bodova.

Cilj EU-a je da u dobnoj skupini između 25 i 34 godine u 2030. 45 posto osoba ima završeno visokoškolsko obrazovanje.

Žene su generalno brojnije od muškaraca sa završenim najvišim stupnjem obrazovanja, pa su još 2019. dosegle taj cilj jer je stopa već tada bila na 45,1 posto.

Na kraju prošle godine ona je već dosegla 50,6 posto dok je kod muškaraca osjetno niža i nalazi se na 39,3 posto. Štoviše, spolni jaz u najvišem stupnju obrazovanja se proširio u zadnjih 10 godina s 10,6 na 11,3 postotna boda.