Hrvatska kožarska industrija na prekretnici: Manje prihoda i radnika, više pritiska za održivost

Koža i krzno stoljećima su bili simbol luksuza, statusa i zanatske tradicije, no njihov se položaj u suvremenoj modi i industriji posljednjih godina mijenja. Uz pitanja dobrobiti životinja i utjecaja proizvodnje na okoliš, sve se više pažnje posvećuje i samom procesu obrade, uključujući bojenje i kemijsku doradu materijala.

Istodobno, razvoj tehnologije otvorio je vrata novim alternativama – od biljnih i recikliranih materijala do inovativnih tekstila i laboratorijski proizvedenih alternativa koži i krznu. Sve više brendova i potrošača zato preispituje tradicionalne materijale i okreće se rješenjima koja nastoje spojiti estetiku, funkcionalnost i manji utjecaj na okoliš.

Mnoge članice Europske unije su zabranile uzgoj životinja radi krzna, a među njima je i Hrvatska.

Sve veći interes za alternativne materijale mogao bi značajno utjecati na tvrtke koje se bave obradom kože i krzna. Smanjenje potražnje za tradicionalnim materijalima moglo bi ih potaknuti na prilagodbu poslovnih modela, ulaganje u održivije tehnologije obrade te razvoj novih materijala i proizvoda.

Poseban izazov predstavlja i potreba za smanjenjem uporabe kemikalija, vode i energije u proizvodnim procesima, kao i ispunjavanje sve strožih ekoloških standarda. Zato je zanimljivo vidjeti kako su u Hrvatskoj u razdoblju od 2020. do 2025. godine poslovale tvrtke u djelatnosti Štavljenje, obrada, bojenje kože i krzna.

U toj djelatnosti je u razdoblju od 2020. do 2025. godine bilo registrirano samo 10 tvrtki koje su lani bilježile prihode u iznosu od 109,67 milijuna eura, što je za 36,64 posto manje nego u 2020. i za 2,92 posto manje nego u 2024. godini, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall.

Uz pad dobiti zabilježen je i pad zaposlenih u ovim tvrtkama tijekom godina. U 2020. su imale 2.550 djelatnika, dok je u 2025. godini taj broj pao na 1.015. U 2024. godini ih je bilo 1.263.

Prema dobiti u 2020. godini, prva tri mjesta u djelatnosti obrade kože i krzna zauzele su tvrtke Psunj d.o.o. Rešetari, Dinoza d.o.o. i Amdra d.o.o. U prošloj godini je Psunj i dalje bio na prvom mjestu, a Amdra je zauzela drugo, dok je na trećem mjestu bila tvrtka Boxmark Leather d.o.o., koja je u 2020. godini bila na 10. mjestu. Istodobno, prema CompanyWallu, Dinoza je lani bila četvrta.

Tvrtka Psunj posluje još od 1932. godine, a razvija i proizvodi visokokvalitetnu hidrofobiranu, odnosno vodonepropusnu i zračno te znojno propusnu kožu za vojnu, policijsku, vatrogasnu, planinarsku, lovačku, sportsku, ortopedsku, medicinsku i dječju obuću, prema informacijama na stranici Psunj.hr.

Posebno se ističe proizvod NATURAL FOOTPRINT – koža vrhunske kvalitete proizvedena prema visokim tehnološkim standardima, uz korištenje električne energije iz obnovljivih izvora i nastojanje da se utjecaj proizvodnje na okoliš svede na najmanju moguću mjeru.

Dinoza d.o.o. osnovana je 2009. godine i izvoznik je domaće usoljene sirove kože koju uspješno plasira na inozemno tržište, navodi na svojoj internetskoj stranici gdje je istaknuto i da je to tvrtka-kćer istoimene tvrtke iz BiH.

Amdra je osnovana 2017. godine i uvrštena je na popis certificiranih dobavljača Leather Working Groupa (LWG), prema podacima na Leatherworkinggroup.com. LWG je udruga brendova i proizvođača kože kojima je cilj smanjiti utjecaja kožne industrije na okoliš.

Boxmark Leather, koji je u 2020. bilježio prihode od 140.972.425 eura i gubitak od 3.901.413 eura, osnovan je 2000. godine i u vlasništvu je austrijske tvrtke BOXMARK Leather Holding GmbH. Prema podacima na svojoj internetskoj stranici, tvrtka nudi kožu za automobile, zrakoplove, vlakove, brodove itd. Prihodi ove tvrtke lani su iznosili 70.125.371,66 eura, a dobit 743.632,85 eura.

U usporedbi s prethodnom godinom prihodi su bili manji za 5,18 posto, a dobit za čak 81,71 posto. I ova tvrtka se polako okreće inovacijama u kožnoj industriji sa svojom linijom proizvoda X-Eco u kojoj, između ostalog, koristi lišće i biljke za štavljenje, a razvili su i kompostabilnu kožu.

Dakle, podaci za razdoblje od 2020. do 2025. godine pokazuju da se hrvatska industrija štavljenja, obrade i bojenja kože i krzna nalazi pod snažnim pritiskom. Ipak, pad prihoda ne znači nužno i nestanak industrije. Rezultati vodećih kompanija pokazuju da se dio sektora pokušava prilagoditi novim tržišnim okolnostima.

Upravo bi održivost mogla postati jedan od ključnih načina prilagodbe. Smanjenje potrošnje vode, energije i kemikalija, korištenje obnovljivih izvora energije te razvoj novih načina štavljenja i obrade više nisu samo pitanje imidža, nego mogu postati važan poslovni argument. Primjer Boxmarka pokazuje i da se tradicionalna proizvodnja može povezivati s novim tehnološkim i ekološkim rješenjima.