EU izradio okvir za digitalnu suverenost, želi utrostručiti broj podatkovnih centara

Tehnološko zaostajanje Europe u odnosu na SAD i Kinu postala je sve užarenija tema u kontekstu umjetne inteligencije ili računalstva u oblaku, a vjerojatno najnezgodniji aspekt dolazi od ovisnosti o drugima.

Stoga je Bruxelles odlučio izraditi paket mjera kojim se teži ostvariti europsku tehnološku suverenost i on sadrži skup mjera za jačanje europskih kapaciteta u području poluvodiča, umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i otvorenog koda.

Paket uključuje dva zakonodavna prijedloga, a to su Akt o čipovima 2.0 i Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Tome su pridodani strategija otvorenog koda te strateški plan za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u području energetike.

“Ne možemo si priuštiti da ovisimo o drugima za tehnologije koje održavaju rad naših bolnica, stabilnost naših energetskih mreža i sigurnost naših usluga. Riječ je o zaštiti naših građana, obrani naših interesa i donošenju vlastitih odluka. Europa ima talente, istraživačku izvrsnost, industrijsku bazu i jedinstveno tržište. Zajedno te snage moramo pretočiti u tehnološku suverenost”, ustvrdila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Do tog koraka je došlo jer Europa i dalje uvelike ovisi o dobavljačima osnovnih digitalnih tehnologija izvan EU-a, a potražnja za računalnim kapacitetima naglo raste zbog širenja umjetne inteligencije. Osmišljen je kako bi se smanjile strukturne ovisnosti i osiguralo da Europa može razvijati, uvoditi i osiguravati tehnologije na koje se Europljani oslanjaju.

Akt o čipovima, koji je na snazi od 2023. godine, bio je prvi odgovor EU-a na velike slabosti u globalnom lancu opskrbe poluvodičima. No Europa se i danas uvelike oslanja na treće zemlje kad je riječ o naprednoj proizvodnji i projektiranju čipova. Očekuje se da će komponente povezane s umjetnom inteligencijom biti pokretač budućeg rasta i do 2030. činiti više od 70 posto tržišta poluvodiča.

“Aktom o čipovima 2.0 iskoristit će se prednosti Europe, među ostalim u području standardnih čipova, te jačati kapaciteti u području najsuvremenijih poluvodičkih tehnologija za primjenu umjetne inteligencije. Ubrzat će se izdavanje dozvola, intenzivirati suradnja s partnerima istomišljenicima i uvesti nova oznaka izvrsnosti za europske poluvodičke regije. Osim toga, usvajanjem ekosustavnog pristupa europski proizvođači čipova približit će se svojim klijentima i djelovati na temelju potražnje sektora rasta, kao što su podatkovni centri, pružatelji usluga u oblaku i giga tvornice umjetne inteligencije. Naposljetku, poticat će se ulaganja i strateški projekti te uklanjati slabosti koje bi mogle ugroziti opskrbu”, navodi Europska komisija.

Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u središtu je akcijskog plana Bruxellesa za kontinent umjetne inteligencije. Cilj mu je u sljedećih pet do sedam godina utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Europi.

“Aktom će se podupirati istraživanje i inovacije u području najsuvremenijih i održivih tehnologija, a ambicije u području umjetne inteligencije usklađivati s klimatskim obvezama. U cijelom će se EU-u pojednostavniti uvjeti za uvođenje podatkovnih centara te posebno vrlo održivih i inovativnih objekata veličine potrebne za usporednu zelenu i digitalnu tranziciju. Na razini EU-a uvest će se i jedinstveni okvir za procjenu suvereniteta u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, a većina našeg tržišta ostat će otvorena partnerima istomišljenicima. Tako će se bolje štititi ključne aplikacije i osjetljivi podaci te podupirati razvoj i uvođenje naprednih tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Podupirat će se i koordiniraniji pristup korištenju umjetne inteligencije u državama članicama, među ostalim putem centara za iskustvo i ubrzavanje umjetne inteligencije koji djeluju kao lokalni centri za potporu integraciji i širenju umjetne inteligencije”, poručuju iz Bruxellesa.

U Europi više od tri milijuna ljudi doprinosi rješenjima otvorenog koda. Stoga strategija otvorenog koda razvija i nudi suverenija rješenja.

“U prioritetnim područjima kao što su računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija, internetske tehnologije, kibernetička sigurnost i poluvodiči povećat će broj alternativa otvorenog koda. Ulaganjem u vještine, potporom start-up poduzećima otvorenog koda te boljim dugoročnim održavanjem i boljom sigurnošću europske digitalne infrastrukture otvorenog koda jačat će i ekosustav otvorenog koda. Pružajući smjernice o javnoj nabavi i primjere dobre prakse strategija otvorenog koda podupirat će i intenzivniju upotrebu otvorenog koda u javnim upravama. Poticat će prihvaćanje europskih rješenja te podupirati standarde i interoperabilnost, među ostalim inicijativama kao što je Open Internet Stack”, tvrdi Europska komisija.

Ono što u Bruxellesu smatraju posebno važnim je digitalizacija europskog energetskog sektora budući da visoke cijene energije opterećuju konkurentnost industrije i proračun kućanstava. Istodobno, predviđa se da će rast digitalne infrastrukture na cijelom kontinentu povećati potražnju za električnom energijom.

U Strateškom planu za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru razmatraju se oba ta aspekta. 

“Tim će se planom osigurati održiva i transparentna integracija podatkovnih centara u europski energetski sustav. Komisija će olakšati suradnju energetskog i digitalnog sektora kako bi ih se učinkovito integriralo u mrežu, kao i nužnu opskrbu čistom energijom, uz zaštitu vodnih i energetskih resursa. Strateškim će se planom ubrzati i uvođenje digitalnih rješenja i rješenja umjetne inteligencije da bi europska elektroenergetska infrastruktura bila kvalitetnija i pametnija, uz brže uvođenje pametnih brojila neophodnih da bi europski potrošači imali bolju kontrolu nad svojom potrošnjom energije i smanjili račune za energiju”, najavljuje Europska komisija.

Cilj je da se sigurni modeli umjetne inteligencije za energetski sektor razviju u europskim poduzećima na temelju europskih podataka. Naime, lakšom razmjenom prekograničnih energetskih podataka kani se osigurati uvođene pametnih energetskih usluga i fleksibilnost što u konačnici treba dovesti do ušteda za milijune ljudi u cijelom EU-u.

Prije donošenja i stupanja na snagu o zakonodavnim će prijedlozima pregovarati Europski parlament i Vijeće Europske unije, odnosno zemlje članice.

Europska komisija predviđa za srpanj objavu poziva za giga tvornice umjetne inteligencije.

Komisija će organizirati i savjetovanje s državama članicama, Europskom investicijskom bankom i drugim važnim dionicima kako bi se uspostavio veliki europski kapacitet vlasničkog kapitala za financiranje ambicija europskog tehnološkog suvereniteta.