Vodeće domaće tvrtke u uzgoju pčela imaju dobit od oko 20 tisuća eura

U Europi četiri od pet divljih cvjetova ili vrsta žitarica ovise o oprašivačima i dugo se smatralo da su pčele te koje najviše obavljaju tu ulogu.

Nova istraživanja pokazuju da i drugi oprašivači, poput leptira ili osolikih muha, imaju veliku važnost iako se ona i dalje uglavnom pripisuje pčelama. Ono što je vrlo zabrinjavajuće je da jedna od tri vrste pčela, leptira ili osolikih muha nestaje na području EU-a.

Taj gubitak oprašivača je jedna od najvećih prijetnji prirodi, blagostanju čovjeka i sigurnosti hrane.

Podaci Eurostata govore da je u 2023. godini na farmama pčela u EU bilo 9,4 milijuna košnica. To je samo djelomična slika ukupnog broja košnica budući da se statistički registriraju samo one u pčelinjacima. U odnosu na 2020. godinu broj košnica je u tom segmentu povećan za 16 posto ili 1,3 milijuna.

Najveći broj košnica na farmama imala je Italija, a brojka je iznosila 1,9 milijuna. Druga je bila Rumunjska s 1,7 milijuna, zatim Grčka s 1,2 milijuna te onda Bugarska s milijun košnica.

Hrvatska ih je imala 407.160 što je pad u odnosu na 2020. kada ih je bilo 445.830.

U Sloveniji ih je bilo 128.220 i to je bio porast sa 114.250 tri godine ranije.

Za 22 zemlje EU-a postoje raspoloživi podaci koji kazuju da je u tri godine broj košnica povećan u njih 12.

Najveći rast od 79 posto zabilježila je Italija, a najveći pad od 34 posto imala Mađarska iza koje slijedi Španjolska sa 14 posto.

Provjerili smo koji su to najveći uzgajivači pčela u Hrvatskoj iako treba odmah napomenuti da su prihodi i dobit relativno mali i računaju se uglavnom u stotinama, odnosno desecima tisuća eura.

Doduše, treba reći i da su Hrvati dosta slabi u konzumaciji meda, odnosno potrošnja je pola kilograma po stanovniku godišnje naspram kilograma i pol do dva u razvijenim zapadnim zemljama.

Najuspješnija tvrtka po dobiti u 2024. koja se bavi uzgojem pčela i proizvodnjom meda bila je Varžak Med, registriran u Zagrebu i s pčelinjakom u mjestu Vrbovo Posavsko u Zagrebačkoj županiji, koja je uprihodila 567,7 tisuća eura i iz toga je ostvarila dobit od 26.330 eura.

Na drugom je mjestu Val-Med iz Valpova. Njihovi su prihodi u 2024. iznosili 4,02 milijuna eura te dobit 18.543 eura.

Medardo iz mjesta Mlini pokraj Dubrovnika je bila treća najuspješnija tvrtka po dobiti koja se bavila uzgojem pčela. Prihod je bio 491,4 tisuće eura, a dobit 18.430 eura.

Sličnu je dobit od 18.234 ura imala i tvrtka Pčelarstvo Apitrade iz Hreljina, no uz više no dvostruko manje prihode od 198,7 tisuća eura.

Na petom mjestu je Api Kvarner iz Klenovice koji je u 2024. imao prihode od 79,9 tisuće eura te dobit od 18.091 tisuća eura.

Hrvatska je, inače, neto uvoznica meda.

Hrvatski izvoz meda je u razdoblju od 2021. do 2025. porastao s 570 tona na 740 tona, a realna proizvodnja domaćeg meda je u tom vremenu povećana s 5.215 tona na 8.456 tona.

U nominalnim terminima izvoz je u 2025. godini iznosio 3,2 milijuna eura, a uvoz 6,2 milijuna eura.