Francusko Ministarstvo poljoprivrede upozorilo je da bi proizvodnja vina u 2026. mogla pasti na najnižu razinu u posljednjih 70 godina. U pitanju je već treća uzastopna godina smanjene proizvodnje, a više o uzrocima otkrio nam je Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.
Prema Rossiju, jedan od ključnih razloga pada proizvodnje svakako su klimatske promjene, koje sve snažnije utječu na vinogradarstvo.
“Moramo istaknuti prvenstveno klimatske promjene koje utječu ne samo na francuske vinograde nego općenito na cijeli svijet. Zbog povećanih temperatura i toplinskih valova bile su jače suše koje su pogodile francuske vinograde”, ističe Rossi, ali napominje kako to nije jedini razlog pada proizvodnje u Francuskoj.
Zbog viškova u proizvodnji Francuzi su smanjivali površine pod vinogradima i uklanjali dio nasada, a taj je proces bio potaknut i odlukama francuske vlade.
Slični klimatski trendovi već su vidljivi i u Hrvatskoj. Predsjednik Vinistre upozorava da rast temperatura i sve raniji početak berbe pokazuju kako se uvjeti u kojima vinogradari rade mijenjaju.
“Zadnjih godina primjećujemo rast temperatura i sve raniju berbu. To nam govori o klimatskim promjenama s kojima se svi borimo, a utječu i na Hrvatsku. Svako ljeto duži je period viših temperatura, kojima prijete sušna razdoblja koja negativno utječu na vinograde”.
Upravo zato iskustvo Francuske, smatra Rossi, može biti upozorenje, ali i prilika za prilagodbu. Za Istru pritom posebno važnim smatra razvoj sustava navodnjavanja.
“Takvi nam primjeri, pogotovo u Francuskoj, mogu biti pokazatelj u kojem smjeru ići u budućnosti. Istra se mora okrenuti navodnjavanju i tu trebaju pomoći sve nadležne institucije kako bi na vrijeme spriječili moguće štete”, poručuje Rossi.
Ovogodišnja berba već je pokazala posljedice nedostatka oborina. Počela je ranije, a suša je, s jedne strane, smanjila prinose, dok je s druge spriječila razvoj pojedinih bolesti vinove loze.
“Ove godine berba je ranije krenula zbog manjka oborina. Suša kojoj smo svjedočili ipak je spriječila nastanak bolesti, no u globalu prinos je bio manji“, objašnjava Rossi.
Unatoč tome, kvaliteta grožđa, ističe, nije upitna. Posebnu pozornost pritom treba posvetiti autohtonim istarskim sortama, prije svega malvaziji istarskoj i teranu, koje su se pokazale dovoljno otpornima na nove uvjete.
“Na nama je da radimo na očuvanju sortimenta, navodnjavanju i zaštiti malvazije istarske i terana koje su se pokazale dovoljno otpornima i to treba zadržati. Kvaliteta grožđa je neupitna, jedino u nešto manjem obliku nego prethodnih godina”, kaže Rossi.
U Vinistri su se na izazove u vinogradarstvu počeli sustavno pripremati još prije nekoliko godina. Udruga je 2022. godine pokrenula projekt klonske selekcije terana zajedno s Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču, uz sufinanciranje Istarske županije. Cilj je, napominje Rossi, dugoročno očuvati zdrave trsove i osigurati da autohtone sorte budu što spremnije na promjene koje donose klimatski uvjeti.
“Moramo sustavno raditi na tome da imamo zdrave trsove te da u budućnosti naše autohtone sorte mogu biti otporne i spremne na nove izazove. A time ćemo, dakako, i bolje plasirati istarska vina”, zaključuje naš sugovornik.
Klimatske promjene pritom neće utjecati samo na količinu proizvedenog grožđa, već i na karakter budućih vina. Ranije berbe mogle bi značiti niže razine kiselina, a više šećera i alkohola, što će vinare prisiliti na prilagodbu proizvodnje.
No Rossi u tim promjenama vidi i novu priliku za istarsko vinarstvo, posebice kada je riječ o malvaziji istarskoj.
“Kvaliteta vina će se, rekao bih, mijenjati s godinama. Ranije berbe, na koje se treba pomalo navikavati, dovest će do manjih kiselina u vinu, viših šećera i alkohola, što će pogodovati proizvodnji svježijih vina i upravo tu možemo vidjeti dodatnu priliku za promociju malvazije istarske”, kaže.
Pročitajte još:
Za istarske vinogradare tako će prilagodba klimatskim promjenama biti jedan od ključnih izazova u godinama koje dolaze. Uz navodnjavanje i očuvanje autohtonih sorti, važnim se nameće i daljnje ulaganje u istraživanje i selekciju trsova.
“Svaka berba donosi nove mogućnosti, tako i nove uvide, a tu je prilika da se svi zajedno udružimo i da na najbolji mogući način potičemo razvoj kako istarskog tako i hrvatskog vinarstva”, zaključuje Rossi.
