Hrvatska industrija slatkiša između tradicije, inovacija i novih tržišnih izazova

Hrvatska proizvodnja slatkiša ima dugu tradiciju, dok se u posljednje vrijeme suočava s brojnim izazovima kao što su rast troškova sirovina i pojačana konkurencija stranih kompanija. Uz to, prisiljeni su se prilagođavati i promjenama u potrošačkim navikama, s naglaskom na premium proizvode i inovacije u segmentu zdravijih alternativa.

Spomenute probleme ilustrira i veliki pad dobiti koji je dvadeset najuspješnijih proizvođača slatkiša, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, zabilježilo u 2024. godini. Naime, nakon što su 2023. završili s 6,3 milijuna eura, godinu kasnije ostvarili su ukupnu dobit od samo 290.353 eura.

Na vrhu se očekivano našao Kraš, dugovječna kompanija koja gotovo da predstavlja sinonim za proizvodnju slatkiša u našoj zemlji. Njihovi prihodi u spomenutom su razdoblju porasli sa 167,2 milijuna eura u 2023. na 179,9 milijuna godinu kasnije, a u plusu im je bila i dobit koja je s 5,8 milijuna eura narasla na 6,9 milijuna.

Dok je Kraš uspio povećati i prihode i dobit, kod dijela konkurencije situacija je bila znatno izazovnija.

Po prihodima slijedi Kandit d.o.o. koji ih je u 2024. ostvario 38,3 milijuna eura, nešto manje nego u 2023. (38,7 milijuna). Još veći minus zabilježen je po pitanju dobiti, točnije gubitka od 286.826 eura, što se prvenstveno pripisuje naglom rastu cijena sirovina, prvenstveno kakaa.

Da je 2024. bila krizna godina potvrđuje i Zvečevo, treća tvrtka na listi koju smo napravili rangirajući ih prema prihodima preuzetima od CompanyWalla. Oni su na kraju te godine zabilježili velikih 6,1 milijun eura gubitka, usprkos prihodima od 13,3 milijuna.

Što se tiče manjih, specijaliziranih proizvođača slatkiša posebno vrijedi istaknuti Hedonu. Riječ je o društvenom poduzeću čija je primarna misija zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Tvrtku je 2013. osnovala Udruga osoba s invaliditetom Križevci, a danas posluje kao integrativna radionica specijalizirana za ručno rađene premium čokolade i praline. Njima su 2024. rasli i prihodi i dobit u odnosu na godinu ranije, s 1,5 na 1,8 milijuna eura, odnosno sa 154.713 na 211.554 eura.

Među najoriginalnijim brendovima svakako je Nadalina, povezana s tvrtkama Luxor i Luxor 2 splitskog poduzetnika i glazbenika Marinka Biškića. Proslavili su se izradom prve gramofonske ploče od čokolade koja se mogla i slušati i jesti, a njihovi proizvodi koriste visoko kvalitetne sastojke poput dalmatinskih badema, smokava i maslinovog ulja.

Luxor 2 je u 2024. također poslovao s dobiti, i to od 30.773 eura, istovremeno ostvarivši i 701.797 eura prihoda.

Interesantan je i Belgian Gourmet, relativno novi proizvođač čokolade u Hrvatskoj, osnovan 2021. godine u Vrlici. Dio su belgijske grupacije The Belgian Chocolate Group, a bave se proizvodnjom organske i veganske čokolade za izvozna tržišta.

“Za razliku od većine velikih proizvođača, mi ne nabavljamo unaprijed obrađenu gotovu čokoladu kakva se danas isporučuje u cisternama. Mi sami topimo i temperiramo vlastitu sirovinu koju uvozimo iz Perua, Ekvadora i Dominikanske Republike. Cijeli proizvodni proces sami odrađujemo, jedino ne krećemo od samog zrna kakaovca, već dobavljamo pripremljenu kakao pastu, koja nam pristiže u velikim blokovima, koju onda topimo za daljnju obradu”, objasnio je Marko Giro, član uprave i glavni operativni menadžer Belgian Gourmeta, u intervjuu koji je početkom godine dao za Financije.hr.

Pad dobiti vodećih proizvođača pokazuje da ni tradicionalno snažni brendovi nisu imuni na globalne poremećaje na tržištu sirovina. Ipak, rast pojedinih proizvođača u premium i specijaliziranim segmentima sugerira da budućnost hrvatske industrije slatkiša neće ovisiti samo o količini proizvodnje, nego sve više o inovacijama, izvozu i proizvodima veće dodane vrijednosti.