Hrvatska ima niži udio znanstvenika i inženjera od EU prosjeka u sektoru znanosti i tehnologije

U prošloj godini više od 81,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji (EU), u dobi između 15 i 74 godine, radilo je u sektoru znanosti i tehnologije što je godišnji rast od 1,8 posto ili otprilike 1,5 milijun osoba.

U proteklih 10 godina broj zaposlenih u tom sektoru povećao se za  25,3 posto.

Kad se govori o zaposlenima u znanosti i tehnologiji podrazumijeva se da je riječ o osobama koje imaju sveučilišno obrazovanje jednako kao i o onima koji nemaju takvu razinu formalnog obrazovanja ako imaju radno mjesto u tom sektoru.

Od navedenih 81,6 milijuna u skupini onih između 25 i 64 godine nalazi se 74,8 milijuna osoba.

Obuhvaćena zanimanja uključuju kvalificirane ili osobe s iskustvom kako u prirodnim tako i u društvenim znanostima.

Uglavnom, ukupan udio žena u sektoru znanosti i tehnologije, ako se gleda brojka od 81,6 milijuna zaposlenih, iznosio je 52,5 posto ili 42,8 milijuna. U odnosu na godinu ranije njihov se udio povećao za 2,3 posto dok je naspram 10 godina ranije on povećan za čak 27,9 posto.

Drugim riječima, u zadnjih 10 godina ima 9,3 milijuna žena više koje su našle svoje radno mjesto u znanosti i tehnologiji.

Kada se gleda po pojedinim EU regijama, najveći udio žena u tom sektoru ima Latvija, a stopa je 62,4 posto. Druga je mađarska regija Sjeverna mađarska ravnica gdje je brojka 61,1 posto, a na trećem je mjestu Estonija sa 60,5 posto.

Na drugom kraju ljestvice s najmanjim udjelima žena su Korzika sa stopom od 42,7 posto, Malta sa 46 posto te Središnja Italija sa 47,2 posto.

Hrvatska, koja se u ovoj statistici također vodi kao jedna regija, nalazi se otprilike u sredini raspona sa stopom od 55,8 posto koja je blago viša od 55,6 posto koliko ima Slovenija.

U svakom slučaju Hrvatska ima nešto bolju brojku no što je spomenuti prosjek EU-a od 52,5 posto.

Znanstvenici i inženjeri su važna podskupina zaposlenih u sektoru znanosti i tehnologije jer predstavljaju gotovo četvrtinu ukupne sektorske brojke na razini EU-a ili 24,8 posto.

Njemačka ima najveći broj takvih osoba, odnosno 4,2 milijuna.

Premda žene predstavljaju više od polovice zaposlenih u čitavom sektoru njihova zastupljenost među znanstvenicima i inženjerima je osjetno niža i iznosi 40,8 posto. U zadnjih 10 godina ta je stopa minimalno porasla, tek za pola postotna boda iako je ukupna brojka žena koje rade kao znanstvenice i inženjerke od 2015. povećana za čak 54,4 posto na 8,2 milijuna.

Inače, u dobnoj skupini od 25 do 64 godine i brojci od 74,8 milijuna osoba EU ima, uz 25 posto znanstvenika i inženjera, 35 posto ostalih profesionalnih zanimanja i 40 posto ljudi u tehničkim zanimanjima koji ne zahtijevaju najvišu razinu obrazovanja te se to često odnosi na strukovne profesionalce.

Ostala profesionalna zanimanja se odnose na poslove koji također zahtijevaju visoku razinu znanja i iskustva, bilo u prirodnim bilo u društvenim znanostima.

U Hrvatskoj znanstvenici i inženjeri čine udio od 21,8 posto, ostala profesionalna zanimanja u znanosti i tehnologiji 36,3 posto te tehničari i slični profili 41,9 posto.

Po udjelu znanstvenika i inženjera u čitavom sektoru Hrvatska je treća najgora u EU nakon Italije i Slovačke.

Najbolja je Irska s 34,2 posto. Slovenija ima brojku od 25,9 posto, a Njemačka od 23,6 posto.

Pogledaju li se europske regije prema takozvanoj NUTS 2 klasifikaciji, koja podrazumijeva znatno detaljniju regionalnu podjelu u kojoj ni male zemlje obično ne predstavljaju jedinstvenu regiju, najbolje stoji Prag gdje 58,9 posto zaposlenih radi u sektoru znanosti i tehnologije u širem smislu.

Zagreb je dosta visoko plasiran, na 11. mjestu, s brojkom od 51 posto.