Litva postala vodeća u EU u energetskoj zelenoj tranziciji, puno može naučiti i Hrvatska

Hrvatska je u prošloj godini povećala kapacitet solarnih elektrana za oko 400 megavata (MW), otprilike kao i u 2024. godini, dok je kod vjetroelektrana napredak bio relativno mali od tek 72 MW.

Tako je na kraju prošle godine kapacitet u oba segmenta obnovljivih izvora bio između 1200 i 1300 MW, no ti pomaci su dosta skromni u odnosu na ono što se događa u nekim drugim zemljama članicama Europske unije (EU) i u usporedbi s potencijalom koji Hrvatska ima.

Poznato je da spore administrativne procedure te višegodišnje zavrzlame oko cijene priključka na mrežu bitno koče investitore, a da ne mora sve biti tako i da očito regulatori mogu puno bolje obavljati svoj posao pokazuje primjer Litve koja je očito našla snažan motiv u odvajanju od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

U toj je zemlji domaća potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora skočila je s 15 posto prije pet godina na 50 posto u 2025. upravo zahvaljujući snažnim ulaganjima u energiju Sunca i vjetra.

Litva se tako, što je pozdravio i Europski parlament, pretvorila u zemlju s najbržom zelenom energetskom tranzicijom u EU u protekle četiri godine uspjevši ostvariti potpunu neovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

Prema podacima litavske nevladine udruge Ziedine ekonomika, broj takozvanih prozjumera koji proizvode i troše vlastitu energiju, bilo da je riječ o kućanstvima ili tvrtkama, porastao je s 18.800 u 2021. godini na 174.500 u prošloj godini.

Instalirani kapacitet u solarnim elektranama je povećan s 225 MW u 2021. na 3.284 MW na kraju prošle godine. Dakle, godišnji prosjek rasta je 750 MW, odnosno gotovo dvostruko više no u Hrvatskoj.

Slično se dogodilo i s energijom vjetra. U tom segmentu je kapacitet povećan sa 623 MW na 2.535 MW što je dovoljno da se električnom energijom opskrbi otprilike 1,5 milijuna kućanstava godišnje.

“U travnju su Sunce i vjetar pokrili 84 posto potražnje za strujom u Litvi”, izjavio je za Euronews europski parlamentarac iz te zemlje Petras Auštrevičius.

Štoviše, ta zemlja sada minimalno ovisi o uvozu električne energije, pa je u travnju domaća proizvodnja pokrila 99 posto potreba.

U Hrvatskoj je prošle godine uvozom pokriveno 16 posto potrošnje.

“Druge zemlje mogu naučiti nešto iz litavskog napretka jer su obnovljivi izvori ključni za energetsku otpornost”, dodao je Auštrevičius.

Rast kapaciteta pogona na obnovljive izvore nastavlja se i ove godine i do 2028. bi se potrošnja potpuno pokrivala domaćom proizvodnjom. Štoviše, ta zemlja cilja postati neto izvoznik električne energije iz obnovljivih izvora.

Član Europskog ekonomskog i socijalnog odbora Domantas Tracevičus je ustvrdio kako Litva primjerom odlično pokazuje kako se kriza može pretvoriti u priliku što može dobro poslužiti i drugima u trenutku novog porasta cijena energenata.

Drugim riječima, u nekoliko godina Litva će se pretvoriti iz većinski potrošača fosilnih goriva u neto izvoznika obnovljive energije.

Je li ovo dovoljno dobar putokaz Hrvatskoj da konačno promijeni svoj spori model jačanja kapaciteta pogona na obnovljive izvore?