Kupnja na rate, koju nude trgovci, uskoro bi mogla biti prava rijetkost

Nedavno u proceduru upućen Zakon o potrošačkim kreditima, koji bi na snagu mogao stupiti do kraja ove godine. Zakonom se predviđa jačanje mehanizama zaštite potrošača, uvođenje strožih pravila oglašavanja te pooštravanje procjena kreditne sposobnosti.

Prijedlogom se, uz to, objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt, čime se pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost.

Ponajprije, riječ o implementaciji pravne stečevine Europske unije i nove direktive CCD 2 (Consumer Credit Directive II), koja se proširuje i na kredite “kupi sada, plati kasnije”, na usluge, beskamatne zajmove te na teleoperatere.

Naime, ističu iz Ministarstva financija, određeni oblici kreditiranja koji su bili do sada prisutni u praksi nisu bili obuhvaćeni važećim zakonskim okvirom niti su podlijegali pravilima o transparentnosti, procjeni kreditne sposobnosti, informiranju i zaštiti potrošača. Uočeno je da se neki potrošači zadužuju na rate i mimo kreditne kartice i tako dolaze u situaciju nemogućnosti otplate kredita.

Prijedlogom zakona, a u skladu s CCD 2, područje primjene proširuje se, između ostalog, i na ugovore o kreditu bez kamata i drugih naknada, s ciljem osiguravanja jedinstvene razine zaštite potrošača te smanjenja rizika od prezaduženosti.

Ministarstvo fianncija pitali smo hoće li se nova pravila odnositi i na kupnju primjerice tehničke opreme na rate i na kupnju novog mobitela, također na obročno plaćanje.

Za Financije.hr odgovorili su nam potvrdno, odnosno da kada trgovac potrošaču u svojstvu vjerovnika odobrava odgodu plaćanja odnosno omogućava kupnju proizvoda ili usluga na rate, bez sudjelovanja treće strane, primjerice banke, navedeni model smatra se potrošačkim kreditom te će se na njega primjenjivati odredbe Prijedloga zakona.

Vjerovnik će, dakle teleoperater ili trgovac, sukladno Prijedlogu zakona, biti dužan prije sklapanja ugovora o kreditu procijeniti kreditnu sposobnost potrošača na temelju relevantnih i točnih informacija o prihodima, rashodima te drugim financijskim i ekonomskim okolnostima potrošača, u mjeri koja je nužna i proporcionalna vrsti, trajanju i riziku kredita.

To će značiti da će trgovac moći zatražiti podatke o visini prihoda, postojećim financijskim obvezama te odgovarajuću dokumentaciju, poput platne liste ili drugih dokaza o redovitim primanjima potrošača.

Konkretno, s obzirom na dodatnu proceduru, za očekivati je da se barem u prvim danima primjene ovog Zakona ni prodavatelji ni potrošači neće odlučivati za ovu opciju.

Posljedično, prema procjenama stručnjaka moglo bi doći do napuštanja takvog načina kupljenog proizvoda, kada se proizvod kupuje sada, a plaća kroz obročnu otplatu koja je dogovorena s prodavateljem.

No pritom upozoravaju da se spomenuto ne odnosi na situacije kada potrošač kupuje proizvod ili uslugu putem platne kartice kojom se omogućuje obročna otplata po platnoj kartici. Tada je banka, putem kartice, uključena u proces.

Što se tiče odobravanja plaćanja na rate po karticama, iz Ministarstva financija pojašnjavaju da će u takvim slučajevima, sukladno Prijedlogu zakona, izdavatelji platne kartice biti dužni, prije izdavanja platne kartice kojom se omogućuje obročna otplata, kao i prije svakog povećanja raspoloživog iznosa kredita po platnoj kartici, provesti procjenu kreditne sposobnosti potrošača.

“Na temelju provedene procjene potrošaču se odobrava iznos kredita koji predstavlja unaprijed utvrđeni kreditni okvir kojim potrošač može raspolagati do visine odobrenog iznosa. Stoga, sukladno Prijedlogu zakona, potrošački kredit predstavlja odobreni iznos kredita po platnoj kartici, dok pojedinačne transakcije, uključujući kupnju na rate, predstavljaju isključivo korištenje odobrenog iznosa kredita, a ne novo odobreni kredit” poručuju iz Ministarstva financija.

Prijedlogom spomenutog Zakona vjerovnici se obvezuju potrošačima dati jasne i razumljive opće informacije o kreditnim proizvodima i njihovim osnovnim uvjetima, dok se prije sklapanja ugovora potrošaču moraju pružiti i jasne, razumljive te personalizirane informacije putem standardiziranih obrazaca. Riječ je o Europskom standardiziranom informativnom obrascu, na kojem je točno propisano koje se informacije moraju osigurati prije sklapanja ugovora.

I naposljetku, potrošačima se osigurava pravo na odustanak od ugovora o kreditu bez navođenja razloga i to u roku od 14 dana od dana sklapanja tog ugovora.