Od dronova do komponenti za avione: Tko čini hrvatsku zrakoplovnu industriju?

Posljednjih godina industrija bespilotnih sustava, zrakoplova i drugih letjelica doživljava ubrzan razvoj, potaknuta tehnološkim inovacijama, rastućim sigurnosnim izazovima i sve širom primjenom u civilnom sektoru. Hrvatska se u tom procesu profilira kao zanimljiv akter, oslanjajući se na kombinaciju domaćeg inženjerskog znanja, obrambene industrije i sve snažnijeg tehnološkog poduzetništva. Od razvoja vojnih i nadzornih dronova do projekata autonomnih zračnih vozila i električnih letjelica nove generacije, hrvatske tvrtke i istraživačke institucije nastoje pronaći svoje mjesto na globalnom tržištu koje bilježi kontinuirani rast.

Najznačajnije ime u tom sektoru svakako je Orqa d.o.o. koja je od male tvrtke u Osijeku dogurala do pozicije jednog od najvećih proizvođača FPV (first person view) sustava i bespilotnih letjelica u Europi.

Početkom svibnja su, u suradnji s američkim partnerom By Light Professional IT Services LLC, pokrenuli i proizvodnju u SAD-u, a riječ je o strateškom partnerstvu osnovanom radi pokretanja modernih proizvodnih pogona na tržištu.

Uspjeh potvrđuju i njihovi poslovni rezultati pa su im prihodi, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, tako rasli s 2,8 milijuna eura u 2022. preko 6,5 milijuna godinu kasnije do 12,2 milijuna eura koliko su ostvarili u 2024.

Zabilježili su i veliko povećanje dobiti koja je 2022. iznosila 22.725 eura, a dvije godine kasnije 2,4 milijuna.

Iako se najveća pozornost posljednjih godina usmjerava na proizvođače dronova, značajan dio domaće industrije čine i tvrtke koje proizvode komponente za civilne i vojne zrakoplove te održavaju postojeće letjelice.

U tom sektoru važnu ulogu ima FACC Solutions Croatia, dio austrijske grupacije FACC, jednog od vodećih europskih proizvođača kompozitnih i laganih komponenti za zrakoplove. Hrvatska podružnica osnovana je 2015. godine, a značajniji razvoj započinje 2019. kada FACC najavljuje ulaganje od oko 30 milijuna eura u izgradnju visokotehnološkog proizvodnog centra u Jakovlju kraj Zagreba.

Proizvodnja je pokrenuta krajem 2021., a tvornica proizvodi lagane kompozitne dijelove za unutrašnjost putničkih i poslovnih zrakoplova.

Usprkos tome, 2023. i 2024. godine, odnosno one za koje postoje podaci na CompanyWallu, završili su s gubitkom od 409.551 i 139.061 eura premda su u istom razdoblju gotovo udvostručili prihode s 33,7 na 63,05 milijuna eura.

Izradom komponenti za zrakoplove bavi se i hrvatska tvrtka Enikon Aerospace, što joj godišnje donosi preko 26 milijuna eura, iako je 2024. zaključila s neto gubitkom od oko 450.000 eura.

Među ključnim tvrtkama naše zrakoplovne industrije je i Zrakoplovno-tehnički centar (ZTC). Njegova glavna djelatnost je održavanje, remont i modernizacija vojnih zrakoplova i helikoptera, prvenstveno za potrebe Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.

ZTC je 2024. ostvario 17,5 milijuna eura prihoda i gotovo 590.000 eura neto dobiti, čime se nakon gubitka iz prethodne godine vratio u pozitivno poslovanje.

Što se same proizvodnje dronova tiče, ona je u Hrvatskoj i dalje relativno mala, kao i tvrtke koje se bave isključivo time. Primjer takve tvrtke je AIR-RMLD iz Zagreba koja je specijalizirana za razvoj i primjenu bespilotnih letjelica (UAV) i AI-pogonjenih inspekcijskih sustava, prvenstveno za industriju plina i energetike. Fokus im je na automatiziranom nadzoru kritične infrastrukture iz zraka, uz korištenje naprednih senzora i dronova.

AIR-RMLD je na kraju 2024. imao samo dva zaposlena, ali su ostvarili rast prihoda i dobiti koji su te godine dosegnuli 195.987, odnosno 46.496 eura. Godinu ranije prihodi su im iznosili 182.213 eura, a ostvarili su i 28.231 euro dobiti.

Premda po veličini ne mogu konkurirati vodećim europskim proizvođačima, hrvatske tvrtke postupno grade specijalizirane niše u segmentima dronova, zrakoplovnih komponenti i održavanja letjelica. Uz rast ulaganja u obranu i sve veću potražnju za bespilotnim sustavima, sektor bi u narednim godinama mogao dobiti dodatni zamah.