Svakodnevne frustracije oko voznog reda u javnom prijevozu uskoro bi mogle biti stvar prošlosti zahvaljujući mladim inovatorima sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti (FPZ). Ante Šarić i Dominik Knez razvili su sustav za praćenje autobusa i tramvaja u stvarnom vremenu kako bi građani mogli vidjeti gdje se ta vozila nalaze i kada dolaze na stanicu.
“Tijekom studija smo dosta radili s prometnim sustavima i analizom podataka pa smo počeli razmišljati kako bi javni prijevoz mogao izgledati kada bi informacije bile prikazane puno jednostavnije i preciznije. U početku je to bila jedna demo verzija aplikacije za moj završni rad, ali na puno manjoj razini. Kasnije smo kolega Dominik i ja počeli razmišljati u smjeru aplikacije koja bi korisnicima omogućila da na svom mobilnom uređaju u stvarnom vremenu vide gdje se nalazi tramvaj koji čekaju”, ispričao je Šarić za Financije.hr.
“Veliku ulogu u razvoju ideje imao je profesor Miroslav Vujić, koji nas je potaknuo da je pokušamo realizirati, dok nas je profesor Tomislav Erdelić vodio kroz cijeli proces izrade projekta i svojim savjetima nam je pomagao u njegovu razvoju. Naziv aplikacije još ne želimo finalno otkrivati jer sustav više ne gledamo samo kao aplikaciju za praćenje vozila nego kao širu platformu za javni prijevoz”, dodao je.
On je inače iz okolice Zadra i trenutačno je na diplomskom studiju Inteligentnih transportnih sustava na FPZ-u. Oduvijek su ga zanimali tehnologija i način na koji se podaci mogu koristiti za rješavanje konkretnih problema.
Uz fakultet, uključen je i u studentske aktivnosti te projekte, što mu je pomoglo razviti organizacijske i timske vještine. Predsjednik je Studentskog zbora Fakulteta prometnih znanosti, član vodstva Hrvatske akademske zajednice te voditelj projekata i aktivnosti usmjerenih na mlade.
“Mislim da upravo spoj tehničkog znanja i rada s ljudima dosta pomaže kod razvoja ovakvih projekata”, istaknuo je.
Njegov kolega, Dominik Knez, je iz Zagreba, a trenutačno je na poslijediplomskom studiju na FPZ-u, gdje je zaposlen i kao asistent.
“Kroz studij i posao najviše sam usmjeren na područje tehnologije, prometnih sustava i programiranja, što mi omogućuje da teorijsko znanje primjenjujem na konkretne projekte. Osim akademskih i poslovnih obaveza, slobodno vrijeme volim provoditi u programiranju, odlasku u teretanu te kompetitivnom gamingu. Upravo me kombinacija tehnologije, analitičkog razmišljanja i timskog rada najviše motivira u razvoju ovakvih projekata”, rekao je Knez.
Objasnili su nam da je sustav koji su osmislili podijeljen u tri glavna sloja. Prvi sloj služi za prikupljanje podataka, drugi za njihovu obradu i analizu, dok je treći zadužen za prikaz informacija korisniku kroz aplikaciju. Podatke dohvaćaju svakih pet sekundi s javno dostupnog ZET-ovog servera, no naglasili su da nisu svi podaci sa servera potpuno pouzdani.
“Primjerice, informacije poput sljedeće stanice ponekad nisu točne, dok su podaci o lokaciji vozila vrlo precizni. Upravo smo zato razvili vlastiti sustav obrade koji na temelju podataka o lokaciji omogućuje točniji prikaz stanica i kretanja vozila korisnicima”, kazao je Šarić.
Iako na tržištu već postoji nekoliko aplikacija koje nude sličnu uslugu, Šarić objašnjava da se njihova ističe po tome što su od samog početka pokušali razmišljati iz perspektive običnog korisnika, a ne samo iz tehničke perspektive.
“Tijekom razvoja proveli smo i anketu među otprilike 500 mladih ljudi kako bismo dobili objektivne informacije o tome što korisnicima zapravo nedostaje u javnom prijevozu i što bi željeli od jedne ovakve aplikacije. Tako nismo razvijali sustav samo prema vlastitim pretpostavkama, nego prema stvarnim potrebama korisnika”.
Kaže da postojeća rješenja korisnicima uglavnom prikazuju velik broj informacija, ali često na kompliciran i nepregledan način. Zato je njima bio cilj napraviti aplikaciju koja je intuitivna i u kojoj korisnik u nekoliko sekundi može vidjeti ono što ga najviše zanima – gdje se nalazi najbliže vozilo i kada dolazi na stanicu.
S druge strane, iza same aplikacije nalazi se ozbiljan sustav za obradu podataka koji dugoročno može pomoći i prijevoznicima kroz bolju organizaciju linija, optimizaciju prometa i učinkovitije upravljanje javnim prijevozom.
Trenutačno su još u fazi razvoja i testiranja jer im je prioritet da aplikacija bude što stabilnija i preciznija prije nego što postane javno dostupna.
“Cilj nam je da sve funkcionalnosti ostanu besplatne i dostupne svim korisnicima. Dugoročno razvoj ne vidimo samo kroz mobilnu aplikaciju, nego kroz širi sustav i tehnologiju koja može pomoći gradovima i prijevoznicima u modernizaciji javnog prijevoza”, rekli su nam.
Otkrili su da im je najzahtjevniji dio bio razviti sustav koji može stabilno raditi s velikom količinom podataka u stvarnom vremenu.
“Ljudi često vide samo kartu i dolaske vozila, ali iza toga postoji puno kompleksne logike i infrastrukture koja mora funkcionirati bez zastoja. Osim toga, izazov je i razvijati ozbiljan projekt paralelno uz fakultetske, poslovne i ostale obaveze”, kažu.
Dodali su i da ih je tijekom razvoja projekta najviše iznenadilo koliko brzo se projekt počeo razvijati iz studentske ideje u nešto što ima stvarnu primjenu. Također, iznenadile su ih reakcije ljudi koji su bili zadovoljni njihovim rješenjem svakodnevnog problema.
“Mislimo da javni prijevoz mora postati digitalno dostupniji i jednostavniji za korištenje. Danas ljudi očekuju informacije odmah i u stvarnom vremenu. Ako ne znaju kada vozilo dolazi ili koliko će čekati, često gube povjerenje u cijeli sustav. Smatramo i da bi se podaci trebali puno više koristiti za optimizaciju linija i kapaciteta kako bi javni prijevoz bio učinkovitiji i za korisnike i za same prijevoznike. Općenito mislimo da je upravo to smjer u kojem bi se mi mladi trebali razvijati — rješavanje konkretnih problema kroz znanje i tehnologiju. Ne samo u području prometa, nego i u drugim sektorima u kojima Hrvatska još uvijek zaostaje za razvijenijim državama Europske unije”, zaključili su mladi inovatori.
Pročitajte još:
U narednim godinama planiraju nastaviti razvijati platformu i proširiti mogućnosti sustava daleko izvan samog prikaza vozila. Rade na funkcijama koje bi mogle analizirati opterećenje linija, predviđati broj putnika i pomoći prijevoznicima u organizaciji prometa.
“Dugoročno nam je cilj razviti rješenje koje se može koristiti i u manjim gradovima, a ne samo u velikim sustavima poput Zagreba”, naglasili su.
Oni koji žele znati nešto više o njihovoj aplikaciji, mogu pogledati video koji je na YouTube postavio njihov profesor Tomislav Erdelić.
