Hrvatska priprema čipke za zaštitu podrijetla, radi se i na edukaciji za širenje popisa

Europska unija (EU) je ovoga mjeseca registrirala prvi proizvod iz područja obrtništva i industrije koji ima zaštićeno podrijetlo, a to je francuski porculan iz Limogesa.

To je novi koncept zaštite zemljopisnog podrijetla koji je dosad postojao uglavnom za prehrambene proizvode poput vina ili sira.

EU ovim novim konceptom želi postići i da obrtničko-industrijski proizvodi, što isključuje serijsku proizvodnju, mogu postati zaštićeno dobro neke regije, odnosno lokalne sredine zbog autentičnosti i pripadnosti tradiciji.

Europska  komisija je navela da su od 1. prosinca primljene prijave za 74 proizvoda koji traže dobivanje zaštićenog statusa.

U Hrvatskoj je tijelo koje je zaduženo za procesuiranje prijava Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV), pa smo iz te institucije htjeli doznati je li možda netko iz Hrvatske već vidio prednosti novog koncepta zaštite i podnio prijavu.

“Novi sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, kojim je umjesto dosadašnjih nacionalnih sustava država članica uveden jedinstveni sustav zaštite oznaka koje vrijede u cijelom EU, započeo je s primjenom 1. prosinca 2025. Važnost tog jedinstvenog sustava zaštite potvrđena je značajnim interesom korisnika, što proizlazi iz velikog broja podnesenih zahtjeva za registraciju oznaka u prvih šest mjeseci primjene sustava. U tom periodu podnesena su ukupno 74 zahtjeva za registracijom oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode iz šest država članica, a to su Portugal, Francuska, Slovačka, Švedska, Češka i Slovenija uz najveći broj zahtjeva iz Portugala i Francuske s 39, odnosno 25 zahtjeva. Podneseni zahtjevi za registraciju obuhvaćaju širok raspon proizvoda, a najznačajniji udio imaju tekstilni proizvodi, kameni i mineralni proizvodi te keramički proizvodi. Struktura zaprimljenih zahtjeva prema podacima iz Registra oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a za obrtničke i industrijske upućuje da se gotovo u svim slučajevima radi o već nacionalno registriranim/zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla. Naime, u prijelaznom periodu do prosinca 2026. godine nositelji dosadašnjih nacionalno registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla mogu dopuniti postojeću dokumentacija i uskladiti je s novim zakonskim okvirom te podnijeti zahtjeve za registracijama takvih oznaka u okviru novog sustava na razini EU-a”, pojašnjavaju iz DZIV-a.

Iz toga proizlazi da nitko iz Hrvatske zasad nije podnio zahtjev za zaštitu podrijetla na europskoj razini, no informacije iz DZIV-a govore da bi se to uskoro trebalo promijeniti.

“Prema dosadašnjem nacionalnom sustavu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode koju je provodio DZIV, a kojeg sada zamjenjuje ovaj novi sustav na razini EU-a, interes za zaštitu bio je relativno nizak te su na teritoriju Hrvatske kao nacionalne oznake zaštićene svega četiri zemljopisne oznake. To su Paška čipka, Lepoglavska čipka, Svetomarska čipka i Primoštenska čipka. Za sada, od početka primjene novog sustava u DZIV-u nije zaprimljen niti jedan novi zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla. Međutim, nositelji svih navedenih nacionalnih oznaka iskazali su interes za zaštitom tih oznaka na razini EU-a putem novog sustava. Slijedom toga su u tijeku  aktivnosti usklađivanja postojeće dokumentacije o oznakama sa zahtjevima novog sustava kako bi najkasnije do prosinca ove godine DZIV proslijedio Uredu EU-a za intelektualno vlasništvo (EUIPO) zahtjeve za registraciju navedenih nacionalnih oznaka”, ističu za Financije.hr iz ureda ravnatelja DZIV-a.

Po ocjeni iz te institucije, novi europski sustav potencijalno može imati višestruke pozitivne učinke za hrvatske regije.

“Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla omogućuje da se tradicijski proizvodi, lokalna znanja i specifičnosti određenog područja jasnije prepoznaju na tržištu. Takva zaštita ne donosi samo pravnu zaštitu naziva, već utječe na povećanje vjerodostojnosti proizvoda, povjerenje potrošača u njihovu kvalitetu i autentičnost, kao i povećanje njegove tržišne vrijednosti. To je osobito važno za proizvode koji su već prepoznati kao dio lokalne tradicije i kulturne baštine, ali još nisu, ili nisu u dovoljnoj mjeri, tržišno valorizirani.  Za pojedine domaće regije takva zaštita može imati značajnije gospodarske učinke, posebno kroz izgradnju prepoznatljivosti regije i razvoj specijalizirane turističke ponude”, smatraju u DZIV-u. 

Štoviše, procjenjuju da Hrvatska, uz čipke, ima potencijal za zaštitu oznaka i tržišni plasman i za druge obrtničke ili industrijske proizvode s tradicijom.

“Primjerice, proizvođači raznih vrsta prirodnog kamena, kao što je svjetski poznati brački kamen, nakita, drvenih igračaka i vezova čiji su ugled i karakteristike vezane za određeno zemljopisno područje, mogli bi imati koristi od zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla. U studiji EUIPO-a o potencijalu zaštite oznaka podrijetla za proizvode država članica navedeni su i neki konkretni potencijalni proizvodi iz Hrvatske kao što su benkovački kamen, hvarska čipka od agave ili drvene igračke Hrvatskog zagorja”, naglasili su iz DZIV-a.

Napominju i da novi sustav zaštite podrijetla predviđa kao podnositelje zahtjeva u pravilu skupinu proizvođača s određenog zemljopisnog područja. 

“Unatoč prepoznatim potencijalima, izazove mogu predstavljati još uvijek nedovoljna organiziranost proizvođača te ograničena svijest o prednostima ovakve zaštite. Stoga je ključno podržati proizvođače i potaknuti ih na udruživanje i pokretanje postupka zaštite oznaka te ih osvijestiti o dodanoj vrijednosti takve zaštite”, ustvrdili su stručnjaci DZIV-a.

Ta institucija stoga, uz trenutačne aktivnosti oko zaštite oznaka za čipke, u daljnjem razdoblju planira intenzivirati aktivnosti na promociji novog sustava.

“Između ostalog, u suradnji s drugim partnerskim institucijama, DZIV planira organizirati praktične radionice i predavanja o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode za obrtnike, odnosno proizvođače tradicijskih proizvoda, i ostale moguće zainteresirane dionike kao što su predstavnici lokalne i regionalne samouprave. Uključivanje lokalne i regionalne samouprave ima ključnu ulogu u prepoznavanju proizvoda pogodnih za zaštitu te lokalnoj promociji dodane vrijednosti sustava, podjednako za proizvođače i lokalnu zajednicu, kao i u pružanju podrške proizvođačima u zaštiti oznaka”, zaključuju u DZIV-u.