Europska komisija Hrvatskoj preporučuje bolju kontrolu rashoda i veća ulaganja u rast

Europska komisija preporučila je Hrvatskoj da poboljša kontrolu neto rashoda, poveća kvalitetu i učinkovitost javne potrošnje te da prioritet da ulaganjima koja potiču gospodarski rast.

Komisija je u srijedu, u sklopu proljetnog paketa Europskog semestra, objavila izvješća za države članice u kojima analizira gospodarska i društvena kretanja, ocjenjuje provedbu prošlogodišnjih preporuka te daje nove preporuke za iduće razdoblje.

Hrvatska je, kao i prošle godine, dobila pet preporuka.

Prva se odnosi na kontrolu neto rashoda. Prema izračunu Europske komisije, neto rashodi u Hrvatskoj trebali bi u 2026. porasti 5,7 posto, dok bi kumulativni rast u razdoblju od 2024. do 2026. trebao iznositi 37,5 posto. Komisija navodi da je projicirani rast iznad preporučenih maksimalnih stopa, što odgovara odstupanju od nešto više od 0,3 posto BDP-a na godišnjoj razini.

Ako se promatraju 2024., 2025. i 2026. zajedno, kumulativno odstupanje iznosi 1,6 posto BDP-a. Kada se u obzir uzme fleksibilnost za veće obrambene izdatke, predviđena nacionalnom klauzulom o odstupanju, kumulativno odstupanje neto rashoda iznosi jedan posto BDP-a.

Komisija upozorava da će javne financije u idućim godinama biti pod sve većim pritiskom zbog potreba za produktivnim ulaganjima, starenja stanovništva, prilagodbe klimatskim promjenama, obrane, digitalne i zelene tranzicije te drugih prioriteta.

Zbog toga Hrvatskoj preporučuje da poboljša učinkovitost javnih rashoda, provodi snažnije i redovite preglede potrošnje te ih bolje uklopi u proračunski okvir. Preporučuje se i preispitivanje učinkovitosti poreznih rashoda te nastavak reforme periodičnog oporezivanja imovine.

Komisija navodi da je Hrvatska nedavnim reformama oporezivanja nekretnina napravila važne korake, ali upozorava da je postojeći okvir i dalje ograničenog opsega. Trenutačni sustav primjenjuje se uglavnom na prazne i sekundarne nekretnine te se temelji pretežno na lokaciji i veličini, a ne na tržišnoj vrijednosti.

Prema Komisiji, uvođenje komponente temeljene na tržišnoj vrijednosti i postupno širenje porezne osnovice na širi raspon nekretnina, uz uzimanje u obzir platežne sposobnosti poreznih obveznika, pridonijelo bi pravednijoj i učinkovitijoj raspodjeli poreznog tereta. Takav bi sustav mogao ojačati i poticaje za stavljanje praznih stambenih objekata na tržište.

Druga preporuka odnosi se na kontinuitet reformi i ulaganja provedenih kroz Mehanizam za oporavak i otpornost te na zadržavanje tempa provedbe programa kohezijske politike. Komisija ističe da je Hrvatska u provedbi programa kohezijske politike iznad prosjeka EU-a, i po odabiru projekata i po plaćanjima, pa je važno održati taj zamah i povećati učinak ulaganja na terenu.

Treća preporuka odnosi se na istraživanje, inovacije, tržište kapitala i javnu upravu. Komisija Hrvatskoj preporučuje poticanje konsolidacije, suradnje i, gdje je to relevantno, spajanja javnih istraživačkih instituta i sveučilišta. Preporučuje se i jačanje ulaganja u istraživanje i inovacije te bolja koordinacija i upravljanje, uzimajući u obzir regionalne razlike.

U istoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da produbi tržište kapitala, olakša sudjelovanje malih i institucionalnih ulagača, proširi rizični kapital, ukloni prepreke uvrštavanju na burzu i ojača korporativno upravljanje.

Preporučuje se i regulatorno pojednostavljenje, smanjenje administrativnog opterećenja boljom koordinacijom na svim razinama vlasti, šira primjena digitalnih alata te pojednostavljenje izdavanja dozvola za čistu industrijsku tranziciju.

Četvrta preporuka odnosi se na energetiku. Komisija traži brže uvođenje obnovljivih izvora energije, modernizaciju električnih mreža, ulaganja u skladištenje električne energije, uvođenje pametnih brojila i promicanje dinamičnih ugovora.

Hrvatskoj se preporučuje i pojednostavljenje postupaka izdavanja dozvola i priključenja na mrežu za obnovljive izvore energije i energetske zajednice. Komisija traži ubrzanje mjera energetske učinkovitosti, promicanje zelenih rješenja za grijanje i hlađenje, održivog gradskog prometa, željeznice i elektrifikacije cestovnog prometa.

Preporučuje se i postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, osobito u prometnom sektoru, poticanje kružnog gospodarstva te jačanje otpornosti na klimatske rizike.

Peta preporuka odnosi se na tržište rada, obrazovanje, socijalnu politiku, zdravstvo i stanovanje. Komisija preporučuje smanjenje nedostatka radne snage i vještina uklanjanjem prepreka sudjelovanju na tržištu rada, jačanjem obrazovanja na svim razinama, posebno u osnovnim i STEM vještinama, te osiguravanjem dovoljnog broja kvalificiranih učitelja.

Hrvatskoj se preporučuje jačanje usavršavanja i prekvalifikacija, poboljšanje učenja uz rad te bolje usmjeravanje aktivnih mjera zapošljavanja prema ranjivim skupinama. Komisija traži i veće napore u privlačenju, razvoju i zadržavanju talenata.

U području socijalne politike preporučuje se smanjenje siromaštva i nejednakosti povećanjem adekvatnosti socijalnih naknada, uz očuvanje fiskalne održivosti i bolje ciljanje mjera. Traži se i bolji pristup formalnoj dugotrajnoj skrbi u kući i zajednici.

Komisija također preporučuje bolju geografsku raspodjelu zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganje u e-zdravstvo, jačanje prevencije te povećanje ponude stanova u područjima velike potražnje. Preporučuje se i bolje praćenje pristupačnog i socijalnog stanovanja.