Svjetske cijene hrane ponovo su osjetno porasle u kolovozu, a poskupjele su sve skupine proizvoda koje prati Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO). Najveći skok zabilježen je kod šećera, čije su međunarodne cijene u samo mjesec dana porasle gotovo 12 posto.
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena košarice najvažnijih prehrambenih sirovina, u kolovozu je dosegnuo 133,3 boda, odnosno bio je 1,9 posto viši nego u srpnju, objavio je FAO u petak. U odnosu na kolovoz prošle godine cijene su više 2,5 posto, ali su još uvijek 16,8 posto ispod rekordne razine iz ožujka 2022. godine.
Najsnažnije je poskupio šećer. FAO-ov indeks cijena šećera skočio je 11,9 posto u odnosu na srpanj i dosegnuo najvišu razinu od lipnja prošle godine.
Prema FAO-u, razlog su sve veće bojazni oko globalne ponude u sezoni 2026./2027. Dugotrajno vruće i suho vrijeme smanjilo je procjene prinosa šećerne repe u Europskoj uniji, gdje se već očekuje i manja zasijana površina.
Vremenske prilike povezane s El Niñom istodobno ugrožavaju proizvodnju u važnim azijskim zemljama, dok je proizvodnja šećera slabija i u ključnom brazilskoj regiji Center-South. Dodatni pritisak na cijene izazvala je odluka Indije da omogući bescarinski uvoz sirovog šećera.
Pšenica 15 posto skuplja nego lani
Cijene žitarica porasle su u kolovozu 2,2 posto, čime je FAO-ov indeks te skupine dosegnuo najvišu razinu od svibnja 2024. godine. Poskupjele su sve glavne žitarice, a FAO kao razloge navodi snažnu potražnju, nepovoljne vremenske prilike u važnim proizvodnim regijama i neizvjesnost oko izvoza preko Crnog mora.
Svjetske cijene pšenice porasle su 2,6 posto u samo mjesec dana i sada su 15 posto više nego prije godinu dana. Na cijene utječu problemi s izvozom preko Crnog mora, slabiji izgledi za proizvodnju u dijelovima Europe nakon vrućeg i suhog vremena te slabiji američki dolar.
Kukuruz je poskupio 2,5 posto zbog bojazni za prinose u dijelovima američkog Corn Belta te pogoršanih izgleda za proizvodnju u Europskoj uniji nakon dugotrajnih vrućina i suše. Dodatni pritisak stvaraju snažna potražnja za stočnom hranom i proizvodnjom etanola, poremećaji u ukrajinskom izvozu te neizvjesnost oko dostupnosti poljoprivrednih inputa povezana sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca.
FAO je istodobno u danas objavljenom izvješću snizio prognozu svjetske proizvodnje žitarica za 2026. za 3,4 milijuna tona, na 2,98 milijardi tona. To bi bilo dva posto manje nego prošle godine i najveći godišnji pad proizvodnje od 2018., premda bi ovogodišnja žetva i dalje bila druga najveća u povijesti.
Glavni razlog revizije je kukuruz, posebno u Europskoj uniji. Dugotrajne ljetne vrućine i suša u važnim proizvodnim područjima, posebice Francuskoj i Poljskoj, smanjile su očekivane prinose ispod petogodišnjeg prosjeka. S druge strane, FAO je povisio procjene proizvodnje u Argentini i Brazilu.
Biljna ulja najskuplja od 2022.
Nastavljen je i rast cijena biljnih ulja. Indeks je u kolovozu porastao 0,6 posto, treći mjesec zaredom, i dosegnuo najvišu razinu od lipnja 2022. godine.
Poskupjeli su palmino i sojino ulje. Kod palmina ulja FAO bilježi snažnu svjetsku uvoznu potražnju, ali i zabrinutost da bi El Niño mogao naštetiti proizvodnji u jugoistočnoj Aziji. Cijene suncokretova i repičina ulja, za razliku od njih, blago su pale zbog slabije uvozne potražnje i očekivanja dobre ponude u sezoni 2026./2027.
Mliječni proizvodi poskupjeli su 2,3 posto, prvi put nakon tri mjeseca pada. FAO navodi da su najviše rasle cijene mlijeka u prahu i sira, među ostalim i zbog manje ponude mlijeka u Europskoj uniji nakon vrućeg i suhog vremena u nekim od najvećih proizvodnih područja.
Cijene mesa povećane su jedan posto. Poskupjeli su perad, svinjetina i ovčetina, dok je govedina pojeftinila. Kod svinjetine FAO posebno izdvaja Europsku uniju, gdje su visoke temperature usporavale rast životinja i smanjivale broj svinja spremnih za klanje. Međunarodne cijene peradi porasle su, među ostalim, zbog oporavka brazilskih izvoznih cijena i snažne globalne potražnje.
Pročitajte još:
Unatoč slabijoj prognozi ovogodišnje proizvodnje žitarica, FAO zasad ne signalizira nestašicu. Svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2026./2027. procjenjuju se na 947,2 milijuna tona, a odnos zaliha i potrošnje na 31,6 posto, što FAO i dalje opisuje kao relativno ugodnu razinu u povijesnom kontekstu.
Kolovoški rast ipak potvrđuje smjer na koji je FAO upozorio već početkom kolovoza. Glavni ekonomist organizacije Máximo Torero tada je za Reuters upozorio da kombinacija ratova, skuplje energije i gnojiva te ekstremnih vremenskih prilika povećava pritisak na poljoprivrednu proizvodnju te da bi se rast cijena prehrambenih sirovina mogao pojačati prema kraju godine i tijekom 2027.
