Cijene hrane u svijetu se stabilizirale, ali meso i biljna ulja i dalje poskupljuju

Svjetske cijene hrane u lipnju su se zadržale gotovo na razini iz svibnja, uz pojeftinjenje žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda te rast cijena mesa i biljnih ulja, izvijestila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu, FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u lipnju prosječno 130,3 boda, što je 0,3 posto manje nego u svibnju.

Time se potvrđuje stabilizacija cijena nakon snažnijeg rasta u ranijim mjesecima. U svibnju je indeks bio niži za 0,2 posto, dok je u travnju hrana poskupjela za 2,5 posto, ponajviše zbog skoka cijena žitarica.

U lipnju su cijene žitarica pale za 3,5 posto u odnosu na svibanj. Pšenica je pojeftinila za 4,4 posto, pod utjecajem brzog napretka žetve i povoljnih izgleda za urod u regiji Crnog mora.

Na cijene pšenice pritisak su stvarali i snažniji dolar te pad cijena energenata, povezan s očekivanjima smirivanja napetosti oko Hormuškog tjesnaca.

Još je snažnije pojeftinio kukuruz, za 6,2 posto. FAO to povezuje s očekivanjima obilne ponude iz Južne Amerike i slabijom potražnjom proizvođača etanola.

Najveći pad u FAO-voj košarici zabilježio je šećer. Indeks cijena šećera pao je za 5,7 posto u odnosu na svibanj, zbog nižih cijena etanola na brazilskom tržištu i slabljenja brazilskog reala.

Niže su bile i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda. Indeks je pao za 1,5 posto, uz pojeftinjenje obranog i punomasnog mlijeka u prahu te maslaca.

Pad cijena sira traje već gotovo godinu dana jer ponuda i dalje nadmašuje potražnju.

S druge strane, biljna ulja u lipnju su znatno poskupjela. Indeks cijena biljnih ulja porastao je za 3,8 posto u odnosu na svibanj, jer je snažna potražnja u sektoru biogoriva podigla cijene palminog i repičinog ulja.

Cijene suncokretovog ulja ostale su približno na svibanjskoj razini.

Cijene mesa porasle su blaže, za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Poskupljenje mesa peradi nadmašilo je niže cijene govedine i svinjetine.

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO procjenjuje da će svjetska proizvodnja žitarica u sezoni 2026./2027. iznositi 2,98 milijardi tona. To bi bilo 1,9 posto manje nego u sezoni koja je upravo završila.

Pad proizvodnje ponajprije se pripisuje slabijem očekivanom urodu pšenice. FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja pšenice pasti za 4,3 posto, na 806,5 milijuna tona, zbog utjecaja klimatskog fenomena El Niño na urod u Australiji.

Potrošnja žitarica u novoj sezoni trebala bi porasti za 0,3 posto i dosegnuti 2,96 milijardi tona.

Svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2026./2027. trebale bi iznositi 957,8 milijuna tona, što bi bilo 0,9 posto više nego u prethodnoj sezoni.

Trgovina žitaricama trebala bi se smanjiti. FAO procjenjuje da će u novoj sezoni iznositi 507,6 milijuna tona, što je 4,7 posto manje nego u sezoni 2025./2026.

Podaci FAO-a pokazuju da se globalne cijene hrane zasad smiruju, ali i da tržište ostaje osjetljivo na energente, valutna kretanja, potražnju za biogorivima i klimatske poremećaje. Posebno je važan očekivani pad proizvodnje pšenice, jer bi mogao ponovno otvoriti pritisak na cijene ako se vremenski uvjeti dodatno pogoršaju.