U Hrvatskoj cijene hrane u 2025. rasle dvostruko više od prosjeka eurozone

Cijene hrane u Europskoj uniji (EU) porasle su 2,8 posto u 2025. u usporedbi s prethodnom godinom, no kod nekih proizvoda to je bilo i gotovo četiri puta više dosežući 10 posto, pokazuju podaci Eurostata. U Europi najveći godišnji skok cijena hrane imala je Turska gdje je iznosio 32,8 posto.

U EU to je slučaj bio u Rumunjskoj, a brojka je 6,7 posto. Inače je rast cijena hrane bio dosta izražen na istoku i jugoistoku Europe. Rumunjska, Bugarska, općenito Balkan te baltičke zemlje su vidjeli stope rasta između četiri i sedam posto što je dosta više od prosjeka EU-a. Jedina europska zemlja u kojoj su cijene hrane pale bila je Švicarska, a pad je bio za 1,1 posto. Na Cipru su u globalu ostale na istim razinama.

Hrvatska je u EU bila na šestom mjestu po rastu cijena hrane s godišnjom stopom od 4,5 posto. Veće brojke su osim u Rumunjskoj još viđene u Estoniji, Bugarskoj, Latviji i Sloveniji. U Sloveniji je to bilo 4,7 posto, jednako kao, primjerice, u Sjevernoj Makedoniji. U Srbiji je porast bio 3,2 posto, a u Crnoj Gori 3,1 posto.

Među najvećim članicama EU-a najmanje su cijene hrane rasle u Francuskoj, tek 0,7 posto u odnosu na 2024. U Njemačkoj i Španjolskoj to je bilo 2,1 posto, a najviše u Italiji od 2,5 posto. Prosjek eurozone je bio 2,1 posto.

Među 64 uobičajena prehrambena proizvoda čije cijene prati Eurostat kod osam je cijena pala te kod jednog ostala nepromijenjena. Kod svih ostalih došlo je do porasta. Kod tri vrste proizvoda stopa rasta je bila dvoznamenkasta. To je čokolada sa 17,8 posto, smrznuto voće s 13 posto te govedina i teletina od 10 posto.

Osjetno je rasla cijena jaja, i to 8,4 posto te maslaca brojkom od 8,3 posto. Janjetina i kozje meso su bili skuplji 7,2 posto, pekmez i med 6,8 posto, a svježe punomasno mlijeko 5,7 posto.

Najveći pad cijene zabilježen je kod maslinovog ulja, čak za 22,9 posto što je snažan zaokret u odnosu na trend zadnjih godina za taj proizvod. Cijena krumpira, primjerice, bila je u odnosu na 2024. niža 5,2 posto.

Naravno, nisu sve cijene jednako rasle ili padale u svim zemljama. Tako je najviše cijena čokolade rasla u Poljskoj brojkom od 33 posto te Litvi i Estoniji od 32 posto. U Hrvatskoj je rast bio 15 posto, a najmanje je u Europi promjenu cijene čokolade osjetila Albanije rastom od tek jedan posto.

U EU je cijena jaja najviše rasla u Češkoj, i to 29 posto. U Hrvatskoj je to bilo tri posto, a u Sloveniji tek jedan posto.

No, Hrvatska je bila među zemljama s ponajvećim rastom cijena goveđeg i telećeg mesa. Porast je bio dvostruko veći no što je prosjek EU-a od 10 posto i iznosio je 22 posto.

Kod maslaca je Švedska osjetila najveći godišnji skok cijene od 20 posto. Hrvatska i Cipar su bile jedine zemlje EU-a gdje je cijena maslaca pala, u Hrvatskoj tri te na Cipru šest posto.

Cijena janjetine je u Hrvatskoj narasla osam posto što je otprilike na razini EU prosjeka od sedam posto.