Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi i u 2026. nastaviti rasti, ali sporije nego proteklih godina, uz istodobno jačanje inflatornih pritisaka i sve izraženije upozorenje poslodavaca da bez snažnijeg jačanja konkurentnosti neće biti ni održivijeg razvoja.
Prema novim makroekonomskim izgledima koje je u srijedu predstavila Hrvatska udruga poslodavaca u publikaciji HUP Horizonti za 2026./27., očekuje se da će hrvatski bruto domaći proizvod iduće godine porasti 2,5 posto. To je, kako je istaknuo glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, i dalje stopa osjetno viša od prosjeka Europske unije, iako je riječ o usporavanju u odnosu na snažniji rast iz prethodnog razdoblja.
Uz blaže usporavanje gospodarske aktivnosti, HUP istodobno očekuje da će inflacija ponovno ojačati. Nakon prošlogodišnjih 4,4 posto, u 2026. bi se, prema njihovoj procjeni, mogla popeti na oko pet posto. Glavni razlozi za to, smatraju u HUP-u, bit će skuplji energenti, nastavak približavanja cijena usluga hrvatskoj razini u Europskoj uniji te novi pritisci na troškove proizvodnje hrane.
Posebno upozoravaju upravo na cijene hrane, koje vide kao jedan od ključnih inflatornih rizika. Hrana i bezalkoholna pića i dalje čine velik dio potrošačke košarice u Hrvatskoj, pa svaki jači rast cijena u toj skupini izravno pogađa standard kućanstava i dodatno pojačava osjećaj inflacije.
U takvom okruženju HUP smatra da bi država trebala izbjeći mjere koje bi dodatno raspirivale rast cijena. Stojić je pritom upozorio da ne bi trebalo širiti slabo ciljane fiskalne poticaje niti popuštati pritiscima za dodatno povećanje mase plaća u javnom sektoru. Socijalne mjere, poručuju iz HUP-a, trebale bi biti preciznije usmjerene kako fiskalna politika ne bi dodatno pojačavala inflatorne pritiske.
Poslodavci ipak ističu da hrvatsko gospodarstvo i dalje ima nekoliko važnih oslonaca rasta. Među njima izdvajaju snažno investicijsko kreditiranje poduzeća, rekordno korištenje europskih fondova, izvoz kapitalnih dobara te relativno povoljnu sigurnosnu poziciju Hrvatske kao turističke destinacije. Upravo su ti elementi, smatraju, dosad pomogli gospodarstvu da zadrži otpornost u izrazito nestabilnim međunarodnim okolnostima.
No upozoravaju i da je prostor za pogoršanje realan. Dulja energetska kriza, nepovoljniji uvjeti financiranja, slabiji fiskalni impuls i pojačana geopolitička neizvjesnost mogli bi dodatno zakočiti gospodarsku aktivnost već u 2026., a pritisci bi se mogli preliti i na 2027. godinu.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber poručila je da hrvatsko gospodarstvo i dalje pokazuje otpornost, ali da to više nije dovoljno. Ako Hrvatska želi nastaviti rasti i približavati se životnom standardu razvijenijih članica Europske unije, mora, kaže, odlučnije raditi na jačanju konkurentnosti.
Po njezinu mišljenju, prioritet bi trebao biti snažniji poticaj privatnim investicijama, uz porezno, administrativno i regulatorno rasterećenje. HUP pritom zagovara i izmjene Zakona o javnoj nabavi te Zakona o poticanju ulaganja kako bi se privatnom sektoru otvorilo više prostora za veća kapitalna ulaganja.
Weber je posebno upozorila na cijenu električne energije, istaknuvši da hrvatske tvrtke i dalje plaćaju struju skuplje od svojih europskih konkurenata. Dok su kućanstva te mali i srednji poduzetnici bili zaštićeni državnim mjerama, velike kompanije već godinama plaćaju tržišnu cijenu električne energije, što, prema HUP-u, izravno narušava konkurentnost domaće industrije.
Među problemima koje poslodavci ističu nalazi se i rast rashoda države, osobito kada je riječ o plaćama, mirovinama i transferima stanovništvu. Weber upozorava da će te stavke ove godine premašiti polovicu državnog proračuna, što smatra dugoročno teško održivim trendom.
Uz energetiku i javne financije, HUP u središte rasprave stavlja i digitalnu infrastrukturu, umjetnu inteligenciju te modernizaciju javnog sektora. Digitalizacija, smatraju, ne bi trebala biti samo tehnološki dodatak, nego alat za povećanje učinkovitosti i racionalizaciju sustava.
Pročitajte još:
Poslodavci također posebno naglašavaju važnost domaće poljoprivrede. U uvjetima geopolitičke nestabilnosti pitanje proizvodnje hrane više ne vide samo kao gospodarsko, nego i kao pitanje nacionalne sigurnosti. Zato se zalažu za veću samodostatnost i jačanje produktivnosti domaće poljoprivredne proizvodnje.
U paketu mjera koje predlažu nalaze se i smanjenje poreznog opterećenja rada, osobito za srednje i više plaće, širenje porezne baze, jačanje zapošljavanja mladih te razvoj vještina kroz obrazovni sustav koji bi bio usklađeniji s potrebama tržišta rada. Uz to, HUP traži smanjenje parafiskalnih nameta, deregulaciju, restrukturiranje državne administracije i javnih poduzeća te ciljane energetske subvencije koje bi pomogle industriji da zadrži konkurentnost i modernizira proizvodnju.
