Skupina investitora koja upravlja fondovskom imovinom vrijednom 11,4 bilijuna eura zagovara komplementarne industrijske politike koje uključuju financiranje mreže, elektrifikacije i čiste tehnologije što bi onda odražavalo snažniji odmak u europskoj klimatskoj politici od tek postavljanja ciljeva u upravljanju industrijskom tranzicijom.
Riječ je o koaliciji od 45 vodećih europskih investitora koji su upozorili Bruxelles da, želi li Europa privatni kapital u financiranju industrijske dekarbonizacije, europski sustav trgovanja emisijama (ETS), odnosno tržište ugljika, moraju ostati snažni, predvidivi i okosnica ekonomske strategije.
Investitori su svoje stajalište iznijeli u pismu upućenom uoči sastanka Europskog vijeća 18. i 19. lipnja na kojemu će čelnici zemalja članica razgovarati o budućnosti ETS-a. Zakonodavna revizija funkcioniranja tržišta ugljika predviđena je za 15. srpnja.
Europska komisija je nedavno iznijela četverogodišnji plan za smanjenje ovisnosti EU-a o fosilnim gorivima, i to kroz moderniziranje elektroenergetske mreže, povećanje baterijskih kapaciteta za pohranu i poticanje prozvodnje čiste energije. Procjena je da to podrazumijeva godišnji trošak od 660 milijardi eura što bi u razdoblju od 2031. do 2040. moglo narasti na 695 milijardi.
U nekim zemljama, kao što su Italija i Njemačka, vlade su pod pritiskom lobiranja teške industrije da se tržište ugljika razblaži jer ih navodno sadašnji okvir sputava i donosi veće troškove. Investitori pak tvrde da je ETS postao temelj europske strategije za čistu industriju.
Među potpisnicima pisma su Allianz SE, L&G Asset Management, The Church of England Pension Board, Erste Asset Management, Sampension i Nordea Asset Management.
“Od 2005. emisije iz proizvodnje struje te industrije koju pokriva ETS pale su za oko 50 posto i cilj od smanjenja za 62 posto do 2030. je ostvariv. Većina smanjenja je dosad došla iz energetskog sektora gdje je pala uporaba ugljena, a raste korištenje energije vjetra i Sunca”, navodi se u pismu.
Po ocjeni ulagača, teška industrija nosi veći teret dekarbonizacije zbog dugotrajnosti imovine, visokih kapitalnih zahtjeva i tehnoloških ograničenja, no rješenje nije u slabljenju tržišta ugljika već u ciljanim mjerama potpore uz primjenu ETS-a.
Oni se ne slažu s tvrdnjama da industrijska konkurentnost Europe može biti riješena smekšavanjem ugljičnih pravila već upozoravaju da izazovi dolaze iz strukturnih problema kao što su visoke cijene struje, ograničenja na mreži i limitiran pristup priuštivoj čistoj energiji.
Ističu da bi slabljenje ETS-a narušilo povjerenje investitora i ne bi učinilo puno na rješavanju tih izazova te dodaju da ETS nije regulatorni teret već ekonomski signal koji usmjerava ulagačke odluke čija se ukupna vrijednost izražava u bilijunima eura.
Pročitajte još:
Walter Hatak, koji je šef odjela za odgovorno ulaganje u austrijskom fondu Erste Asset Management, tvrdi da institucionalni ulagači ovise o predvidivim i dugotrajnim poslovnim strategijama kako bi mogli usmjeravati kapital s povjerenjem.
“Potpora snažnom funkcioniranju ETS-a je stoga u skladu s našim interesima zaštite diverzificiranih portfelja od sustavnih klimatskih rizika, kao i rizika u tranziciji i razvoju energetske sigurnosti, dok istodobno poboljšavamo vidljivost investicija u realni sektor”, prenosi Euronews njegove riječi.
