Fakulteti koje biraju maturanti danas nisu isti oni koji su bili najtraženiji prije nekoliko godina. Dok neki studijski programi privlače sve veći broj kandidata, drugi postupno gube interes budućih studenata. Promjene u interesu mladih pritom odražavaju i šire promjene na tržištu rada te potrebe gospodarstva.
U posljednje dvije godine najpopularniji su studiji Poslovna ekonomija, Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo, Poslovna ekonomija (stručni) te Sestrinstvo (online studij, izvanredni). U 2026. se na listi se našla i Medicina, dok Pravo više nije među pet programa s najvećim brojem prvih izbora.
To otkrivaju podaci koje smo dobili od Agencije za obrazovanje i visoku znanost i koji pokazuju i da pojedini studijski programi bilježe znatan rast interesa. Najveći porast broja prvih izbora ima online izvanredni studij Primijenjene ekonomije u Puli, koji je s 94 porastao na 169.
Slijede Sestrinstvo i Fizioterapija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, dok je Medicina na zagrebačkom Medicinskom fakultetu zabilježila 41 prvi izbor više nego godinu ranije.
S druge strane, najveći pad interesa bilježi studij Prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je broj kandidata pao za 54, s 477 na 423.
Slijede Šumarstvo u Zagrebu s padom od 37 kandidata, Ekonomija i poslovna ekonomija u Osijeku s 36 te stručni studij Računarstva na Tehničkom veleučilištu Zagreb s 35 kandidata manje.
Na FER-u je broj kandidata za Elektrotehniku i informacijsku tehnologiju i Računarstvo pao za 29.
“Promjene su vidljive i na razini širih područja studija. Najveći pad interesa zabilježen je u polju Računarstvo, dok je najveći rast zabilježen u polju Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita”, navode iz agencije.
Posljednjih godina u porastu je i interes za privatne studije u odnosu na javne. Taj trend nastavljen je i u 2026. pa privatna visoka učilišta bilježe veći relativni rast broja prvih izbora u odnosu na javna visoka učilišta.
Pročitajte još:
Broj prvih izbora na privatnim visokim učilištima povećao se za 9,25 posto, dok je na javnima rast iznosio 3,50 posto.
Posebno se ističu privatna sveučilišta koja su zabilježila rast od više od 13 posto u broju prvih izbora. Na taj je rast dijelom utjecalo i širenje ponude, odnosno povećanje broja dostupnih studija.
