Plaće i mirovine rastu, ali raste i udio primanja koji građani izdvajaju za porez. Razlog je što se neoporezivi dio dohotka povećava znatno sporije od primanja, pokazuje analiza Ivice Urbana iz Instituta za javne financije.
Njegov izračun pokazuje da bi povećanje osnovnog osobnog odbitka sa 600 na 810 eura mjesečno u 2027. vratilo prosječno porezno opterećenje na razinu iz 2017. godine.
Osobni odbitak iznos je dohotka na koji se ne plaća porez. Od 2017. do 2025. povećan je za samo 19 posto, dok je prosječna plaća porasla za 96 posto. Prosječna aktualna vrijednost mirovine, koja služi za izračun mirovina, u istom je razdoblju porasla za 69 posto.
Zbog tog raskoraka sve veći dio primanja postaje oporeziv. Primjerice, osoba bez dodatnih olakšica koja ostvaruje mjesečni dohodak od 1.000 eura uz osobni odbitak od 600 eura plaća porez na preostalih 400 eura. Ako joj dohodak poraste na 1.100 eura, a odbitak ostane isti, oporezivi iznos povećava se na 500 eura. Dohodak je porastao za deset posto, a porezna osnovica za 25 posto.
Kod umirovljenika taj mehanizam znači da nakon povećanja mirovine sve više njih prelazi neoporezivi prag od 600 eura mjesečno. Uz očekivani nastavak rasta primanja u 2026. i 2027., broj umirovljenika koji plaćaju porez nastavio bi se povećavati.
Predloženim zakonskim izmjenama gotovo svi umirovljenici bili bi oslobođeni tog poreza. Trenutačno im se porez obračunan na mirovinu umanjuje za 50 posto, a prijedlogom bi se umanjenje povećalo na 100 posto za dio koji se oporezuje nižom stopom.
Porez bi se i dalje plaćao na dio mirovinskog dohotka koji ulazi u osnovicu oporezivu višom stopom. Ta se stopa primjenjuje iznad 60.000 eura godišnje porezne osnovice, odnosno nakon osobnih odbitaka. Budući da je umirovljenika s tako visokom osnovicom vrlo malo, Urban ocjenjuje da bi predložene izmjene praktički značile prestanak oporezivanja mirovina.
U analizi razmatra i povećanje osobnog odbitka za sve obveznike. Njegovim podizanjem na 810 eura mjesečno neoporezivi dio dohotka povećao bi se za 210 eura. To nije iznos povećanja neto primanja: ušteda bi ovisila o poreznoj stopi i iznosu dohotka na koji osoba sada plaća porez.
Pročitajte još:
Prema Urbanovu izračunu, takva bi promjena u 2027. smanjila projiciranu prosječnu poreznu stopu s devet na 7,3 posto, koliko je iznosila 2017. godine. Rasterećenje bi obuhvatilo zaposlene i ostale obveznike godišnjeg poreza na dohodak.
Urban zato zagovara redovito usklađivanje osobnog odbitka s rastom cijena i dohodaka, posebno zbog građana s nižim primanjima. Time bi se spriječilo da rast plaća i mirovina automatski povećava udio dohotka koji odlazi na porez.
