U idućoj godini nema veliki poreznih reformi, ako govorimo o poreznom rasterećenju osobnih dohodaka. Naime, nakon što je 2025. osobni odbitak na mjesečne dohotke uvećan s 560 na 600 eura, u 2026. nema novih rasterećenja niti povećanja iznosa osobnog odbitka.
Ne mijenjaju se ni druga pravila koja se tiču uzdržavane djece ili drugih članova obitelji, pa se mnogi građani pitaju zašto država, ako je obećala rasterećenje, u idućoj godini ne nastavlja s tom politikom.
Na to pitanje odgovorila je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugariću na konferenciji Fiskalizacija 2.0 – implementacija i porezni nadzor.
Pojasnila je kako se možda nekima, kad se gleda na nivou mjesečnog primitka, nekoliko eura olakšice ne čini puno, no ako se pogleda koliko se prihoda odrekla država od 2016. godine, otkad se počelo porezno rasterećivati poduzetnike i građane, onda je, smatra, to pozamašan iznos. Naime, u tom razdoblju prihod države bio je manju za dvije milijarde eura.
“Stalno čujemo da je porezno opterećenje u Hrvatskoj visoko, da smo najgori među zemljama EU. Vjerovali ili ne, nismo. Građani to moguć provjeriti na portalu Porezna konkurentnost.”
Državna tajnica Ministarstva financija pojasnila je da u usporedbi s drugim europskim članicama, imamo visok PDV, no istaknula da dobro stojimo u nekim drugim oblicima oporezivanja. Također, dodala je, porezno rasterećenje ne događa se smo od sebe, već postoje i neki ciljevi javnih financija. Porezi su uvijek dio javnih financija i mi moramo biti svjesni da oni moraju biti uklopljeni u neku širu, generalnu sliku.
“Nismo rasteretili samo građane, niti samo poduzetnike, mislim da su obuhvaćeni svi slojevi društva”, zaključila je.
Pročitajte još:
Pogledaju li se javne financije u posljednjih osam godina, smanjen je javni dug i deficit, a državna tajnica Tereza Rogić Lugarić očekuje da u idućoj godini Hrvatska imati manji deficit nego onaj predviđen Ugovorom iz Maastrichta, te će javni dug biti nešto manji.
Naime, pravila određuju da godišnji fiskalni manjak države ne smije biti veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda, a opći državni dug ne smije biti veći od 60 posto BDP‑a.
