Mirno mjesto u podnožju Alpa bi uskoro moglo trošiti više struje no kućanstva u Beču.
Nije teško pogoditi da je riječ o izgradnji podatkovnog centra iza kojega u ovome slučaju stoji Google.
Ambicija za ubrzanjem izgradnje podatkovnih centara u Europskoj uniji (EU) snažno je u zadnje vrijeme povećana, no čini se da se paralelno povećava i otpor prema takvim projektima, odnosno onime što oni za sobom povlače.
U Austriji je riječ o selu Kronstorfu koje se nalazi na oko dva sata vožnje od Beča. U konačnici bi tamošnji podatkovni centar mogao gutati količinu od sedam posto ukupne potražnje za strujom u toj zemlji u ovome trenutku.
No, skupina lokalnih protivnika odlučila je djelovati kako bi obuzdala namjere Googlea.
“Želimo im otežati stvar. Moraju vidjeti da ljudi s tim (projektom) nisu sretni”, izjavio je za Politico IT stručnjak iz obližnjeg Linza Harald Muellner. On je suosnivač lokalnog saveza znanstvenika, umjetnika i aktivista koji se bore protiv izgradnje podatkovnog centra.
Takve pobune su možda novost u Europi, no s druge strane Atlantika, u SAD-u, već su uobičajena stvar iako predsjednik Donald Trump poručuje zajednicama koje se bune da će završiti kao siromašne i zaostale.
U Europi aktivisti su se pokrenuli protiv projekata u Francuskoj i Italiji. U Irskoj podatkovni centri već gutaju petinu ukupne električne energije, a protivnici su pokušali zaustaviti njihovu izgradnju sudskim putem i u tome nisu uspjeli.
Dosad su ta negodovanja u Europi uglavnom išla prema vladama koje su zabrinute jer EU zaostaje za SAD-om i Kinom u utrci koju je pokrenula umjetna inteligencija (AI).
“Ne možemo pozivati na veću europsku suverenost u AI-u i stalno postavljati zapreke za infrastrukturu na kojoj se sve to temelji”, poručuje austrijska državna tajnica za energetiku Elisabeth Zehetner.
EU bi htio utrostručiti kapacitet u podatkovnim centrima do 2035.
No, austrijski aktivisti tvrde da veliki podatkovni centar nije dobar po samoj svojoj prirodi jer uključuje pretvaranje obradive zemlje u građevinsku, ima neutaživu žeđ za energijom te također i za potrošnjom vode.
U međuvremenu na predviđenoj lokaciji građevinski radovi su u tijeku.
Google, čije se ime gotovo nigdje ne uočava ne mjestu gdje se radovi odvijaju, inzistira da provodi korake kako bi se kompenzirao okolišni učinak podatkovnog centra. Na krovu će biti solarni paneli te će se utemeljiti fond za poboljšanje ekosustava u obližnjoj rijeci.
Aktivisti misle da je to tek zeleno pranje savjesti i zabrinuti su za rijeku Enns koja će biti korištena za hlađenje i primati ugrijanu otpadnu vodu.
Ono što ljuti aktiviste je da projekt podatkovnog centra nije zahtijevao sveobuhvatnu procjenu učinka na okoliš. Takav je barem trenutačno austrijski zakon.
Istodobno izgradnja vjetroelektrane traži takvu procjenu, pa aktivisti pozivaju na promjenu zakona.
Protivnici su zabrinuti i zbog velike potrošnje energije jer kažu da proizvodnja iz obnovljivih izvora to neće moći pratiti. Austrija u velikoj mjeri ovisi o hidroenergiji koja ljeti može biti problematična zbog suše.
Dodatno mnogi misle da će podatkovni centri povećati cijenu struje kao što se dogodilo u Irskoj i SAD-u.
“Kad potražnja raste, a proizvodnja to ne uspijeva pratiti, cijena prirodno raste”, kaže Christoph Dolna-Gruber iz Austrijske energetske agencije.
Aktivisti iz Kronstorfa se pitaju i zašto se projekt dodijelio američkoj tvrtki.
“Zašto, ako ništa, to nije povjereno nekoj europskoj tvrtki? Amerikanci dobiju najbolje lokacije, a onda mi moramo izgrađivati dalekovod do manje privlačnih lokacija”, pita se Muellner.
Iako Google kaže da će centar stvoriti oko 100 radnih mjesta, aktivisti misle da će profit otići u SAD i da lokalna zajednica neće imati koristi.
Poznato je da u Hrvatskoj postoji plan i za izgradnju podatkovnog centra u Topuskom. Riiječ je o projektu Pantheon vrijednosti 50 milijardi eura iza kojega, uz američke partnere, stoji investitor Jako Andabak. Podatkovni bi centar trebao biti završen u prvoj polovici 2029.
Centar bi imao instaliranu snagu od jednog gigavata i trošio bi između 20 i 40 posto ukupne sadašnje hrvatske godišnje potrošnje električne energije.
Andabak je u lipnju rekao da lokalna zajednica ne pruža preveliki otpor s obzirom na veličinu investicije.
Na platformi za peticije Change.org pokrenuta je peticija protiv gradnje podatkovnog centra u Topuskom.
Dosad ju je potpisalo gotovo 14 tisuća ljudi ili točnije 13.939.
“Smatramo da projekt ovakvog opsega predstavlja ozbiljan rizik za okoliš, prirodne resurse i budući razvoj Topuskog kao mjesta poznatog po svojoj prirodi, termalnim izvorima, miru i zdravstvenom turizmu. Posebno izražavamo zabrinutost zbog mogućih posljedica na prirodni okoliš i šumske ekosustave, termalne i podzemne vode, povećano opterećenje energetske i komunalne infrastrukture, buku, zagrijavanje prostora i industrijalizaciju područja, kvalitetu života lokalnog stanovništva te dugoročnu održivost turizma i identiteta Topuskog”, piše u peticiji.
Pročitajte još:
Napominju i da prosječan podatkovni centar zapošljava relativno mali broj ljudi.
“Važno je razlikovati broj radnika tijekom izgradnje od broja stalno zaposlenih nakon završetka projekta. Tvrdnje o tisućama radnih mjesta uglavnom se odnose na privremene poslove tijekom gradnje, dok je broj trajnih radnih mjesta u pravilu višestruko manji”, navodi peticija.
