Europska unija (EU) je započela s procesom koji bi trebao dovesti do izgradnje sedam računalnih središta vrijednih milijarde eura za uvježbavanje modela umjetne inteligencije (AI).
Pokretanje službenog postupka za izgradnju AI gigatvornica zapravo je ispunjenje najave predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen iz prošle godine da će EU nastojati uhvatiti korak u utrci oko AI-a.
AI tvrtke trebaju golemu količinu kompjutorske snage za treniranje naprednih modela što ubrzava napore za izgradnjom specijaliziranih podatkovnih centara.
Cilj EU-a je u ovom kontekstu podržati izgradnju četiri manja podatkovna centra koji će raspolagati s između 25 tisuća i 75 tisuća specijaliziranih AI procesora te tri veća u kojima će biti između 40 tisuća i 100 tisuća čipova.
Europska komisija kani odlučiti koje su pobjedničke ponude početkom iduće godine nakon čega će izabrane kompanije imati 18 mjeseci za izgradnju tih računalnih središta.
One tvrtke ili konzorciji koji će raditi na manjim podatkovnim centrima će moći dobiti do milijarde eura javnih novaca, a one koje će biti uključene u veće projekte do dvije milijarde.
Iz Europske komisije poručuju da su utemeljili najveće javno-privatno parterstvo za osiguranje novaca ovoj inicijativi.
Dosad je Bruxelles za to namijenio milijardu eura, a očekuje da će dodatnih četiri milijarde biti izdvojeno iz budućeg sedmogodišnjeg proračunskog okvira koji kreće od 2028. godine.
Naravno, oko tih novaca postoji određena neizvjesnost jer su pregovori oko idućeg EU proračuna u tijeku.
Količina javnih novaca ne smije prijeći 35 posto ukupne investicije.
Bruxelles navodi da bi cjelokupno ulaganje iz javnih i privatnih izvora moglo iznositi 30 milijardi eura.
Ova inicijativa je izazvala i niz pitanja. Jedno je hoće li biti dovoljno potražnje među AI tvrtkama za računalnom snagom koju će davati podatkovni centri te je li se ovim zapravo produbljuje ovisnost o uvezenoj tehnologiji budući da se napredni kompjuterski čipovi rade u SAD-u.
Europska komisija tvrdi da je postojeća infrastruktura već zasićena potražnjom tako da ne bi u tom smislu trebalo biti problema. Jedan je njezin dužnosnik za Politico rekao kako je istina da su dobavljači čipova kao što je Nvidia sveprisustni, no i da se EU nada kako bi drugi dobavljači mogli naći svoje mjesto u idućoj fazi nadgradnje infrastrukture.
Za dobivanje posla konzorcij tvrtki treba potporu barem jedne nacionalne vlade u EU. Njemačka, Grčka, Portugal, Italija i Španjolska podupire napore za izgradnju većih podatkovnih centara, a Češka, Danska, Finska, Francuska i Poljska se zanimaju za one manje veličine.
Istina je da je moguće da će prije izgradnje podatkovnih centara trebati prevladati protivljenje na lokalnim razinama zbog velike potrošnje električne energije i vode.
“Tražimo od ponuđača dokument u kojem će objasniti kako misle primijeniti tehnologiju na održiv i energetski učinkovit način”, poručuje Europska komisija.
Pročitajte još:
Izvan ovog okvira Hrvatska ima privatni projekt Pantheon najavljene vrijednosti 50 milijardi eura koji bi se trebao graditi u Topuskom i biti gotov u prvoj polovici 2029. godine.
Taj bi podatkovni centar, instalirane snage od jednog gigavata, trošio između 20 i 40 posto ukupne hrvatske godišnje potrošnje električne energije što je u razini potrošnje cijelog grada Zagreba. Za napajanje će biti potrebno izgraditi potpuno novu trafostanicu, 280 kilometara novih dalekovoda te vlastitu fotonaponsku elektranu snage oko 500 megavata. Investitori, među kojima su hrvatski poduzetnik Jako Andabak i američki partneri, otkupili su oko 1.500 hektara zemlje za taj projekt.
