Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen izjavio je kako su velike tehnološke tvrtke koje žele profitirati od eksplozije uporabe umjetne inteligencije (AI) dobrodošle u Europi, no samo ako pokažu da su predane europskim energetskim, klimatskim i okolišnim ciljevima.
To drugim riječima znači da se moraju oslanjati na obnovljive izvore ili nuklearnu energiju, a ne na fosilna goriva te da moraju reciklirati višak toplinske energije iz podatkovnih centara kako bi se zagrijavala europska kućanstva i tvrtke.
Širenje AI-a izazvalo je veliku potražnju za podatkovnim centrima, a SAD i Kina su svjetski lideri u njihovoj izgradnji kako bi opskrbljivali energijom velike jezične modele kakvi su ChatGPT, Claude ili Doubau. EU želi uhvatiti korak u toj utrci.
Ti centri trebaju velike količine energije za pogon te vode za njihovo hlađenje. Stoga je teret koji oni donose za elektroenergetske mreže i za okoliš čitav kontekst učinio kontroverznim, pogotovo u Europi gdje su zelena pravila puno stroža no u SAD-u i Kini.
U razgovoru za Politico Jørgensen je istaknuo da ti centri ne smiju podizati cijene energije niti ugljične emisije.
“Mislim da će tržište za AI u Europi biti vrlo veliko. No, tvrtke koje su aktivne u izgradnji podatkovnih centara jednostavno moraju prihvatiti da je održiv pristup nešto što njima ide u prilog”, ustvrdio je europski povjerenik.
Ovoga tjedna Europska komisija kani objaviti takozvani paket o tehnološkoj suverenosti koji sadrži mjere za smanjenje ovisnosti o stranoj tehnologiji u područjima kao što su AI, računarstvo u oblaku i poluvodiči.
Snažno širenje AI-a će, kako se očekuje, uvelike povećati potražnju za električnom energijom u EU u idućih desetak godina.
“Ulazimo u desetljeće kada bi se potrošnja energije za podatkovne centre u Europi lako mogla udvostručiti, a možda i više od toga. To je izazov”, ustvrdio je Jørgensen.
Europska komisija priprema i sustav oznaka održivosti za podatkovne centre kojim bi ih se kategoriziralo ovisno o energetskoj učinkovitosti, potrošnji vode i uporabi viška toplinske energije.
Jørgensen smatra da europska zelena tranzicija i ambicije oko AI-a nisu suprotstavljeni ciljevi.
No, Irska je već poslužila kao rani znak upozorenja na to što se može dogoditi. Podatkovni centri u toj zemlji troše više od 20 posto ukupne električne energije što je najveću udio po stanovniku na svijetu. Tamošnje organizacije za zaštitu okoliša tvrde da je njihov rad već povećao cijenu struje za kućanstva.
Jedna od bitnijih zabrinutosti je ograničena uporaba topline iz servera koja se često neiskorištena ispušta u atmoferu.
“Kad bi koristili samo polovicu viška topline mogli bi zagrijavati četiri milijuna europskih kućanstava”, tvrdi Jørgensen.
Upitan trebaju li tvrtke koje grade podatkovne centre pomagati u izgradnji i financiranju energetske infrastrukture, rekao je da to ovisi o vladama zemalja članica i da će to vjerojatno biti različito od zemlje do zemlje.
Pročitajte još:
Trenutačno Europska komisija raspolaže vrlo ograničenim podacima o korištenju energije u podatkovnim centrima. Samo 36 posto centara od kojih se prema europskim pravilima traži izvještavanje o energetskoj efikasnosti takvo izvješće je i izradilo.
Bit će, naravno, zanimljivo vidjeti kako će se u svemu ovome snaći protagonisti hrvatskog AI projekta Pantheon u Topuskom ako on doista i zaživi.
