Hrvatska je prva u regiji srednje i istočne Europe po godišnjoj stopi rasta kapaciteta podatkovnih centara

Hrvatska je trenutno prva u regiji srednje i istočne Europe po godišnjoj stopi rasta kapaciteta podatkovnih centara, a u tom sektoru ima više prednosti koje bi u budućnosti trebala dodatno iskoristiti, rečeno je u utorak na Croatian Data Center Summitu 2026.

Kako je istaknuto na konferenciji koju je organizirala Hrvatska udruga data centara (HRDCA), europska ulaganja u podatkovne centre do 2031. procjenjuju se na 176 milijardi eura, a Hrvatska je trenutno prva u regiji srednje i istočne Europe po godišnjoj stopi rasta kapaciteta, koja iznosi 30 posto. Prema izvješću Europske udruge podatkovnih centara (EUDCA), slijedi je Poljska s 15 i Rumunjska s 14 posto.

Predsjednik HRDCA Goran Đoreski je poručio da Hrvatska ima poziciju koju bi se trebala potruditi iskoristiti, a govoreći o njenim prednostima, na prvom mjestu je apostrofirao mir i sigurnost, što je važno i u kontekstu trenutnih događanja u svijetu. “Često kada dođe do ratnih sukoba meta su i podatkovni centri. Mi se s tim problemima se ne moramo nositi”, kazao je.

Hrvatske prednosti u odnosu na dobar dio jugoistočne Europe su i članstva u Europskoj uniji, šengenskoj zoni te europodručju. Između ostalog, po riječima Đoreskog, priliku predstavlja i činjenica da na razvijenim tržištima zapadne Europe ima sve manje raspoložive energije, pa je u nekim vrlo razvijenim gradovima već jako teško graditi podatkovni centar.

Kazao je da se trenutno praktički svi servisi koji se koriste za poslovne i privatne svrhe, kako u Hrvatskoj tako i u jugoistočnoj Europi, zapravo uglavnom pružaju iz zapadne Europe. “Samo prelaskom servisa koji se sada nalaze u zapadnoj Europi i servisiraju jugoistočnu Europu, mogli bi postići eksponencijalni rast našeg tržišta bez da išta drugo napravimo. I tome moramo stremiti. Ne smijemo se zatvoriti u vlastite granice”, poručio je Đoreski. Govoreći o hrvatskim nedostatcima, između ostalog je apostrofirao relativno slabo razumijevanje industrije podatkovnih centara.

Habijan: U Hrvatskoj trenutno u razvoju šest projekata podatkovnih centara

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan je iznio podatak da u Hrvatskoj ima oko 70 podatkovnih centara, većina ih je javna, 22 privatna, a ukupne su površine oko 18.000 kvadratnih metara te instalirane snage 20,7 megavata (MW).

U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji šest projekata podatkovnih centara koji su u fazi razvoja ili izgradnje, dodatne snage od 14 MW, a prema riječima Habijana oni svjedoče velikoj želji privatnih partnera da ulažu u takve centre upravo u Hrvatskoj. Na pitanje novinara, ministar o projektima nije otkrio više detalja, tek kazavši da se u njih ne ubraja nedavno najavljeni projekt izgradnje podatkovnog centra u Topuskom.

Habijan je istaknuo da se intenzivno radi na digitalizaciji javne uprave, pri čemu je cilj da do 2030. sve usluge građanima i trgovačkim društvima budu dostupne na internetu, a što generira i rastuću potrebu za podatkovnim centrima. Izdvojio je projekt e-Građani, koji u ovom trenutku ima oko 2,2 milijuna korisnika i pruža gotovo 120 usluga, kazavši da on “pokazuje da idemo u dobrom smjeru”.

Dio izlaganja posvetio je pitanju europske regulacije područja digitalnih tehnologija. Unatoč digitalnom “omnibusu” koji ide prema pojednostavljenju regulative, ministar je Europskoj komisiji prigovorio “priličnu sporost” u njenu donošenju, s obzirom i na brzinu promjena u sektoru.

U pogledu normativnog okvira, država treba biti partner, jer pretjerana regulacija ne smije “ubiti” inovacije i istraživanje te potaknuti nekonkurentnost u odnosu na Kinu i SAD, poručio je. Habijan je naglasio i važnost digitalnog suvereniteta jer “država ako želi govoriti da je suverena” mora brinuti i o svojoj digitalnoj infrastrukturi, kao i svojim podacima.

Kada su podatkovni centri u pitanju, rekao je da možda i najveće ograničenje može predstavljati energija. “O tom pitanju apsolutno moramo razgovarati, ne smije biti tabu tema, pogotovo u svjetlu nekih novih najavljenih investicija”, rekao je.