U srpnju ove godine sezonalno prilagođena trgovina na malo bila je u eurozoni za 0,6 posto slabija no u prethodnom mjesecu dok je na razini čitave Europske unije (EU) volumen bio niži za 0,4 posto.
Na godišnjoj razini, kako pokazuju prve procjene Eurostata, kalendarski prilagođena maloprodaja bila je u eurozoni veća za 0,6 posto te u cijelom EU-u za jedan posto.
Na mjesečnoj razini najveći mjesečni pad u maloprodaji dogodio se u Njemačkoj, i to za 3,4 posto. Nakon toga slijedi Španjolska s 0,9 posto te Italija i Poljska, obje s padom od 0,3 posto.
Najveći mjesečni rast imala je Latvija za 2,5 posto ispred Cipra s dva posto te Luksemburga s 1,8 posto.
Hrvatska je imala mjesečni rast od 1,4 posto što je tek blago niže od 1,5 posto koliko je bilo u lipnju. Slovenija je imala nešto veću brojku od 1,7 posto nakon što je u lipnju imala pad od 0,6 posto.
Gledano godišnje, u eurozoni je volumen u trgovini na malo u segmentu hrane, pića i duhana porastao za 1,6 posto, a kod neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo, rast je iznosio 0,2 posto.
Kod goriva zabilježen je godišnji pad od 3,1 posto.
U čitavom EU-u maloprodaja je kod hrane, pića i duhana porasla za 1,3 posto te kod neprehrambenih proizvoda bez goriva za 0,9 posto.
Za gorivo je također zabilježeno smanjenje volumena, ali za dva posto. Kretanje maloprodaje u segmentu goriva je zasigurno odraz povećanja cijena uslijed bliskoistočnog sukoba.
Najveći godišnji rast u maloprodaji imao je Cipar, a stopa je bila 8,6 posto. Iza njega je Latvija s rastom od 7,1 posto te nakon toga dolazi Švedska s brojkom od 6,4 posto.
U Rumunjskoj je opseg maloprodaje u odnosu na srpanj prošle godine bio niži za 5,7 posto. Druga po padu je Njemačka s 2,5 posto te potom slijede Italija s jedan posto i Španjolska s 0,7 posto.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je u srpnju godišnja maloprodaja bila veća za 3,7 posto nakon slabašnog godišnjeg porasta u lipnju od 0,4 posto.
Slovenija je i u usporedbi s istim lanjskim mjesecom ostvarila veću brojku koja je iznosila 5,1 posto.
