Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) iznijela je nekoliko prijedloga za jačanje konkurentnosti i investicijskog potencijala Hrvatske u području energetike napominjući kako zelena tranzicija traži više ulaganja te regulatorni okvir koji ne povećava trošak i rizik tih ulaganja.
HUP podsjeća u publikaciji Fokus tjedna kako je Hrvatskoj nominalno cilj povećati udio obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije s 28,5 posto iz prošle godine na 42,5 posto do 2030. Stoga, dodaju, regulatorni okvir mora pratiti taj cilj.
Za energetske i klimatske mjere je iz postojećih nacionalnih i programa EU-a osigurana oko trećina novaca od potrebnih 33,8 milijardi eura. Samo ulaganja u proizvodnju električne energije od 2024. do 2030. procijenjena su na 5,03 milijarde eura.
Kako navodi HUP, interes ulagača postoji. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) primio je zahtjeve za priključenje oko 9,25 gigavata (GW) solarnih elektrana i vjetroelektrana dok 16 elektrana na obnovljive izvore snage 862,5 megavata (MW) ima ugovore o priključenju uz planirani završetak od ove do 2028. godine.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) ranije ove godine uklonila je višegodišnju neizvjesnost oko iznosa naknade za priključenje, no problem ili usko grlo ostaju mrežni kapaciteti, dozvole te okolišni i drugi administrativni postupci, smatraju u HUP-u.
Također, postoje i nepredvidiva lokalna davanja koja uključuju korištenje prostora te komunalni doprinos i naknadu. Posebno se to reflektira na solarne elektrane gdje komunalna davanja mogu dosegnuti 20 do 30 posto vrijednosti investicije iako velika površina pogona ne znači i razmjerno velike prihode niti intenzivno korištenje lokalne infrastrukture.
Kao primjer navode projekt sunčane elektrane Gradić za koji je obračunato 3,8 milijuna eura doprinosa što je višestruko više od procijenjenog godišnjeg prihoda elektrane od oko 0,9 milijuna eura.
Za usporedbu, zakon o komunalnom gospodarstvu ograničava godišnju komunalnu naknadu za hotele, turistička naselja, kampove i golf igrališta na 1,5 posto prihoda objekta u prethodnoj godini.
HUP je stoga predložio ukidanje komunalnih davanja za postrojenja koja već plaćaju posebne energetske naknade te usmjeravanje koristi lokalnoj zajednici kroz fondove zajednice, niže račune i lokalna ulaganja.
Europska komisija predlaže obvezno dijeljenje koristi kod projekata iznad 10 MW, a Europski parlament je ovoga ljeta predložio da se prag spusti na sedam MW.
Pročitajte još:
HUP predlaže i određivanje najviše 30 dana za provjeru potpunosti zahtjeva uz pretpostavku da je zahtjev potpun ako se nadležno tijelo u tom razdoblju ne oglasi. Nadalje, smatraju da provedba postupka procjene utjecaja na okoliš ne bi trebala trajati više od 10 mjeseci, a za ocjenu potrebe takve procjene ne bi smjelo proći više od dva mjeseca od predaje zahtjeva za projekt.
“Zakonski rokovi vrijede samo ako se njihovo poštivanje prati. Ministarstvo zato treba objavljivati trajanje ključnih faza, broj predmeta izvan rokova i razloge kašnjenja. Europska komisija u izvješću za Hrvatsku iz lipnja 2026. upozorava da dugotrajni postupci izdavanja dozvola, priključenja i mrežna ograničenja koče korištenje potencijala vjetra i sunca. Učinkovita administracija je važan dio investicijske konkurentnosti”, istaknuo je HUP.
