U Europskoj uniji (EU) ima oko 1,4 milijuna tvrtki koje se bave transportom i zapošljavaju oko 10,4 milijuna ljudi što su pozamašne brojke.
Stoga Bruxelles periodično objavljuje izvješće o trendovima u tom sektoru koji se tiču održivosti, sigurnosti te stupnja povezanosti ili mobilnosti.
Kako ističe Europska komisija, sektor prometa ima ključnu ulogu u logistici za građane, tvrtke i trgovinu, pa tako i u poboljšanju kvalitete života i jačanju ekonomske otpornosti kao i u borbi s klimatskim promjenama i općenito borbi za zaštitu okoliša.
Dodatak izvješću je i stanje u turističkom sektoru koji je usko povezan s prometom i jako važan za EU. Naime, u prošloj godini je EU imao rekordan broj noćenja u turističkim objektima koji je prešao tri milijarde. Zbog toga se i priprema europska strategija za održivi turizam
Izvješće obuhvaća sve zemlje članice, pa tako i Hrvatsku te stoga pogledajmo kakvi se podaci tiču Hrvatske.
Poznato je da je Hrvatska, što se tiče kopnenog prometa, posebice ovisna o cestovnom prometu budući da željeznica još nije zapravo modernizirana, pa je tako na osobne automobila otpadalo 82,9 posto ukupnih prometnih sredstava na kopnu.
Autobusi su imali udio od 12 posto u kopnenom prometu, a željeznica tek 3,9 posto. Za usporedbu, u čitavom EU-u udio željezničkom prometa u kopnenom prijevozu je 8,4 posto. Riječ je ovdje o prijevozu putnika.
Kod prijevoza robe udio cestovnog prometa u Hrvatskoj je 65,5 posto, a na razini EU-a 75 posto. Ta se razlika vidi, primjerice, u tome kada se vozite talijanskim i hrvatskim autocestama izvan sezone. Na talijanskim cijelu godinu ima puno kamiona, dok se na hrvatskim, pogotovo prema jugu, skoro pa mogu brojati na prste.
Zato željeznica u Hrvatskoj u prijevozu robe ima udio od 20,2 posto, a na razini EU-a je to 16,2 posto.
Unutarnji plovni putevi imaju, kao i ceste, manje značenje u Hrvatskoj za teretni promet no što je to slučaj u čitavom EU-u gdje je udio 4,8 posto naspram 3,1 posto u Hrvatskoj.
Hrvatska je, inače, u 2023. bila četvrta najgora zemlja u EU po broju poginulih putnika u prometnim nesrećama na milijun stanovnika. Srećom, trend je pada jer je brojka na početku ovog stoljeća bila iznad 140, a pala je na oko 70.
Što se tiče elektrifikacije željezničke mreže, u Hrvatskoj je ona na oko 40 posto dok je EU prosjek 57 posto s tim što je na vrhu Luksemburg gdje je brojka 97 posto. Najgora je u tom smislu u EU Irska sa stopom od tek tri posto.
Hrvatska prima najviše turista putem cestovnog prometa, pa nije čudo da udio zračnog i pomorskog prometa nije u tom smislu ključni faktor.
Naime, Zagreb je kao najprometnija zračna luka imao udio od tek 0,3 posto putnika u sklopu zračnog prometa na razini EU-a.
Što se teretnog zračnog prometa tiče taj je postotak još manji i iznosi minimalnih 0,1 posto.
Najprometnija pomorska putnička luka Split ima udio u putničkom prometu na razini EU-a od 1,3 posto.
Pročitajte još:
Što se turizma tiče, a rekosmo da je on usko povezan s prometom, Hrvatska je po broju noćenja u prošloj godini bila deveta u EU s gotovo 100 milijuna noćenja.
Na najveće četiri zemlje Španjolsku, Italiju, Francusku i Njemačku otpada više od 60 posto ukupnog broja noćenja.
No, treba reći da se gotovo 20 posto svih noćenja odnosi na sedam EU regija, a to su Kanarski otoci, Jadranska Hrvatska, Ile de France gdje je Pariz, Katalonija, Andaluzija, Veneto i Baleari.
Hrvatska ima najveći izravan udio turizma u ekonomiji među svim zemljama EU-a i njegov je udio u bruto dodanoj vrijednosti izmjeren na 12 posto. Druga je Španjolska s gotovo 10 posto.
