Elektrifikacija u transportu je cilj, no jaz u EU oko njezine dinamike sve očitiji

Nema dvojbe da postoji suglasnost u Europskoj uniji (EU) kako je zelena tranzicija pravi put i kako treba učiniti što je izvedivo kako bi se idućim naraštajima ostavio planet u što boljem stanju.

No, kako to ima svoju cijenu i nije svakome džep jednako dubok, logično je da ne može svaka zemlja slijediti isti ritam procesa koji se popularno naziva elektrifikacija i dekarbonizacija.

Zbog toga s vremena na vrijeme u prvi plan izbiju suprotnosti i manje ili veće tenzije između zemalja članica ili naspram Europske komisije.

Novi je slučaj inicijativa devet zemalja EU-a koje se opiru prijedlogu Bruxellesa da veliki korporativni vozni parkovi prijeđu na električna vozila.

Taj interesni savez kojeg predvodi Poljska uključuje još Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Italiju, Latviju, Slovačku i Rumunjsku, razvidno je iz dokumenta kojega je na uvid imao Euronews.

Prijedlog Europske komisije ide za tim da se obveže tvrtke s više od 250 zaposlenika ili više od 50 milijuna prometa na dekarbonizaciju voznog parka.

Prema prijedlogu, do 2030. bi se vozni parkovi velikih tvrtki našli pod obveznim režimom koji podrazumijeva da do 69 posto novokupljenih vozila budu plug-in hibridi te da do 45 posto budu baterijska električna vozila ili ona pogonjena na vodik. Točni bi postoci varirali od države do države.

Vlade spomenutih zemalja se slažu da korporativni vozni parkovi mogu igrati važnu ulogu u prelasku na automobile čistih tehnologija i smanjiti ovisnost EU-a o fosilnim gorivima, no misle da obvezne kvote podrivaju konkurentnost i donose novi teret tvrtkama.

Zbog toga se zalažu da EU koristi poticaje, a ne regulativu u ovom kontekstu.

“Prioritet treba biti na okviru koji se temelji na smjernicama, razmjeni najboljih praksi, ciljanim poticajima i tehničkoj pomoći, a ne na predloženoj regulativi”, navodi se u pismu upućenom u Bruxelles.

Nedavna analiza europskog udruženja nevladinih organizacija Transport i okoliš pokazuje da u 18 od 27 zemalja članica porezni jaz između električnih automobila i onih na fosilna goriva nije dovoljan za kompenziranje većih cijena električnih vozila.

To udruženje navodi da se 59 posto novoregistriranih automobila i kamiona odnosi na korporativni sektor te da korporativna vozila troše 78 posto uvezenih fosilnih goriva.

Devet zemalja upozorava i da postoje velike razlike među članicama u infrastrukturi za punjenje električnih automobila, poreznim sustavima, kapacitetu mreže i administrativnim procedurama, pa nije logično da se kroji jednako regulatorno odijelo za sve.

Osim toga, postoji bojazan da se teret ne prenese na manje tvrtke preko onih koje se bave leasingom i iznajmljivanjem automobila jer mnoge male tvrtke ne kupuju nego uzimaju automobile na leasing, pa bi nametanje obveza oko sastava flote tvrtkama za leasing imalo neizravan učinak i na srednje i male kompanije.

Istodobno, sedam drugih zemalja je sastavilo dokument kojim se traži od Bruxellesa da se odupre promjeni u primjeni standarda oko ugljičnih emisija za automobile i kamione. One smatraju da slabljenje pravila oko emisija ugrožava postavljene klimatske ciljeve, konkurentnost i energetsku sigurnost.

Ta pak inicijativa uključuje Dansku, Francusku, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku i Švedsku.

Tema je vezana uz prijedlog Europske komisije da se ublaže pravila oko zabrane prodaje novih automobila s unutarnjim izgaranjem od 2035. Novi je prijedlog da se od tada proizvođači automobila prilagode i umjesto 100 posto smanje ugljične emisije kod novih automobila za 90 posto.

Promjena odluke o potpunoj zabrani imala je snažnu potporu u Njemačkoj i Italiji uz argument da bilo koji zakon treba biti utemeljen na tehnološkoj neutralnosti te da vlade moraju imati slobodu u izboru najboljeg načina zadržavanja konkurentnosti uz smanjenje ugljičnih emisija.

Sada sedam zemalja upozorava da bi se stvar mogla dalje razvodniti jer novi nacrt u Europskom parlamentu još je manje ambiciozan od prijedloga iz Bruxellesa od 90 posto.

Ističu da je prodaja električnih automobila u prvom tromjesečju ove godine porasla za 33 posto na godišnjoj razini što potvrđuje da kupci vide takva vozila kao praktičnih odgovor za rast troškova za gorivo.

Pritom priznaju da određena ograničena fleksibilnost može biti opravdana, no traže da bude pod čvrstim nadzorom i povezana s jasnim okolišnim i industrijskim obvezama.