Mnoge su analize dosad upućivale da su američki uvoznici podnijeli između 90 i 100 posto carinskog nameta administracije Donalda Trumpa, no nova analiza pokazuje da to baš i nije tako.
Prema onome što objavljuje think-tank Tax Foundation pozivajući se na studiju stručnjakinje za trgovinske teme Caroline Freund, strani izvoznici su apsorbirali 47 posto tog tereta, odnosno puno je manji njegov dio od pretpostavljenog završio na plećima uvoznika. No, istodobno se napominje da to ne znači da su carine donijele korist SAD-u s obzirom da su potrebna detaljnija istraživanja vezana za smanjenje učinkovitosti, poremećene trgovinske tokove te uzvratne carinske mjere.
Zakonski gledano carine plaća uvoznik, no ekonomski gledano mogu biti plaćene i od drugih aktera. Primjerice, potražnja može za određenom robom pasti kako carine dižu cijenu uvoza. Stoga strani izvoznici mogu sniziti cijene kako bi zadržali razinu prodaje, pa na taj način dio ekonomskog troška pada i na njih.
Studija koju je napravila Freund ispituje detaljne podatke o uvozu od rujna 2023. do siječnja 2026. u slučaju 50 američkih trgovinskih partnera na koje otpada 95 posto uvoza.
Jedna druga studija pak pokazuje još jednu pojavu, a to je da su se uvoznici djelomično okrenuli prema proizvodima niže cijene i kvalitete u istoj kategoriji roba. Dakle, umjesto smanjenja cijena kod izvoznika uvoznici su djelomično nadoknadili trošak carina kupnjom proizvoda niže kvalitete.
Freund napominje da podatak kako su strani izvoznici apsorbirali gotovo polovicu tereta carina ne implicira da su carine bile dobro strukturirane niti da su bile uspješne u smislu boljitka ekonomije.
Za procjenu toga bi trebalo izmjeriti gubitke od poremećaja u trgovinskim tokovima, trgovine koja je izostala, uzvratnih mjera, neizvjesnosti i gubitka u učinkovitosti. Prihodovni dobitak na teret stranih izvoznika bi trebao nadmašiti sve te elemente, odnosno gubitke, da bi se onda moglo zaključiti kako je američko gospodarstvo profitiralo od carina.
Da bi stvar za SAD postala još složenija, veliki dio carinskih prihoda iz prošle godine mora biti vraćen uvoznicima nakon odluke Vrhovnog suda da Trump nije zakonski ispravno utemeljio odluku o carinama.
S obzirom na to, može se zaključiti kako je djelomično carinski trošak zapravo predstavljao transfer od stranih izvoznika prema američkim uvoznicima koji će sada primiti propisani povrat. Za američku vladu nema dobitka, a ponegdje je čak došlo i do gubitka zbog kamata koje treba platiti na povrat plaćenih carina.
Treba napomenuti da istraživanje koje je izradila Freund nije prvi stručni uradak koji navodi da izvoznici podnose veći teret carina od prvotno procijenjenog. Naime, jedna se takva studija pojavila i za prvog Trumpova mandata kada je ocijenjeno da se ukupni teret za uvoznike smanjio na oko 60 posto.
Pročitajte još:
U praksi, kada izvoznici počnu slati manje količine zbog smanjene potražnje radi carina, to povećava cijenu po jedinici proizvoda. Tvrtke smanjuju cijenu kako bi zadržale tržišni udio. Tako se cijena po jedinici proizvoda čini da ostaje ista jer izvoznici preuzimaju dio troška.
Postoji još jedan detalj koji vrijedi istaknuti, a to je da se analizirana trgovina svrstava prema državama, a ne prema vlasništvu, a dio trgovine otpada na razmjenu između američkih multinacionalnih tvrtki i njihovih inozemnih podružnica. Drugim riječima, strani izvoznik može biti i tvrtka u američkom vlasništvu.
