Američka administracija od 24. srpnja uvodi nove carine od 10 i 12,5 posto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući i onu iz Europske unije, prenosi Hina. Službeni razlog je nedovoljno stroga provedbe zabrane prisilnog rada, koji se baš poklopio sa istekom privremene carine od deset posto koju je Trumpova administracija nametnula 20. veljače.
Taj je potez najnoviji pokušaj Bijele kuće da oživi viziju predsjednika Donalda Trumpa iz predizborne kampanje o uvođenju gotovo univerzalnih carina, nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio njegove “recipročne” carine u rasponu od 10 do 50 posto. Te su carine prethodno uvedene na temelju zakona o izvanrednom stanju s ciljem da se smanji američki trgovinski deficit.
Trump je na tu presudu Vrhovnog suda reagirao uvođenjem privremene carine od 10 posto na razdoblje od 150 dana, koja istječe u petak u 00:01 sati po istočnom ljetnom vremenu (EDT). Pritom se pozvao na članak 122. Zakona o trgovini iz 1974., propisa namijenjenog rješavanju kriza platne bilance. Nove carine stupit će odmah na snagu, s time da su robe u tranzitu izuzete od primjene do 28. srpnja u 00:01 sati (EDT).
Visoki dužnosnik Trumpove administracije odbacio je tvrdnje da su carine uvedene zbog prisilnog rada, na temelju članka 301. spomenutog zakona iz 1974., izravna zamjena za carine kojima upravo istječe rok primjene, unatoč podudarnosti u vremenu uvođenja, sličnim stopama i činjenici da obuhvaćaju gotovo sav američki uvoz. Taj dužnosnik je istaknuo da SAD ima strože zabrane uvoza robe koja se proizvodi prisilnim radom i provodi ih rigoroznije od bilo koje druge zemlje.
Dužnosnik administracije rekao je da će niz roba biti izuzet od tih carina, uključujući naftu i plin, gnojiva, određene prehrambene proizvode i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra. I roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi.
Roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivat će se po nižoj stopi od 10 posto prilikom ulaska na američko tržište, a uvoz iz onih s neadekvatnim zabranama bit će podložan višoj stopi od 12,5 posto.
Australski ministar trgovine Don Farrell izjavio je da je uvođenje novih carina od strane SAD-a “potpuno neopravdano” te da će nastaviti pritisak na američke trgovinske dužnosnike da ukinu sve carine na australsku robu.
Pročitajte još:
“Budući da nema pravnu osnovu u domaćem zakonodavstvu za potporu svojoj protekcionističkoj trgovinskoj politici, Ured američkog trgovinskog predstavnika odlučio je manipulirati pitanjem od velike važnosti za ljudska prava i pokret za prava radnika”, poručili su iz Brazila, čiji će izvoz od petka u SAD prema toj mjeri biti oporezovan stopom od 12,5 posto.
I brazilska vlada odbacila je carine koje su Sjedinjene Države uvele toj južnoameričkoj zemlji i još 59 trgovinskih partnera, nazvavši taj potez “potpuno proizvoljnim” i “neopravdanim”.
Brazil je najavio da će odmah pokrenuti postupke za aktiviranje mehanizama odgovora predviđenih njegovim “Zakonom o reciprocitetu” te da će slučaj iznijeti pred mehanizam Svjetske trgovinske organizacije za rješavanje sporova.
