Obrti pregazili j.d.o.o. u utrci za nove poduzetnike

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću trebalo je biti najlakši ulaz u poduzetništvo, no hrvatski poduzetnici – početnici sve se češće odlučuju za još jednostavniji model. U prvih sedam mjeseci ove godine osnovano je gotovo šest puta više obrta nego j.d.o.o.-a, a brojke pokazuju da se razlika iz godine u godinu povećava.

Prema podacima sustava START, koji objedinjuje podatke Sudskog i Obrtnog registra, od siječnja do kraja srpnja 2026. u Hrvatskoj je osnovano 16.378 obrta, 4.382 društva s ograničenom odgovornošću i samo 2.740 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću.

Izračun Financije.hr pokazuje da je broj novih obrta u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao 21,5 posto. Istodobno je osnovano 8,4 posto manje d.o.o.-a i čak 14,6 posto manje j.d.o.o.-a. Obrta je u sedam mjeseci otvoreno 2,3 puta više nego d.o.o.-a i j.d.o.o.-a zajedno.

Trend nije nastao preko noći. Tijekom 2023. osnovana su 18.803 obrta i 6.082 j.d.o.o.-a. Godinu poslije broj novih obrta porastao je na 19.754, dok je broj j.d.o.o.-a pao na 5.761. U 2025. otvorena su 21.193 obrta i 5.237 j.d.o.o.-a. Omjer se tako od približno tri obrta na jedan j.d.o.o. u 2023. povećao na gotovo šest prema jedan u prvih sedam mjeseci ove godine.

Obrt postao prvi izbor za testiranje poslovne ideje

Podaci upućuju na promjenu preferencija ljudi koji pokreću manji posao, osobito ako ga u početku namjeravaju obavljati sami. J.d.o.o. formalno se može osnovati s temeljnim kapitalom od samo jednog eura, ali nakon registracije posluje gotovo kao svako drugo trgovačko društvo. Mora voditi dvojno knjigovodstvo, sastavljati godišnje financijske izvještaje, plaćati knjigovodstvene i druge administrativne troškove te voditi računa o obvezama direktora.

J.d.o.o. pritom četvrtinu godišnje dobiti mora izdvajati u zakonske rezerve. Kada njegov kapital dosegne propisani minimum za klasični d.o.o., na društvo se počinju primjenjivati pravila za d.o.o. Niski početni kapital zato smanjuje trošak osnivanja, ali ne uklanja troškove i obveze kasnijeg poslovanja.

Otvaranje obrta, s druge strane, potpuno je besplatno od rujna 2021., a postupak se može obaviti putem sustava e-Obrt ili START. Za djelatnosti koje ne zahtijevaju poslovni prostor sjedište obrta može biti i kućna adresa, dok su računovodstvene obveze u pravilu jednostavnije.

Najveću prednost za male uslužne poslove donosi mogućnost paušalnog oporezivanja. Prema pravilima Porezne uprave, taj model mogu koristiti obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a i čiji godišnji primici ne prelaze 60.000 eura. Oni vode samo evidenciju prometa, tromjesečno plaćaju paušalni porez i jednom godišnje predaju obrazac PO-SD. Zbog toga mnogima nije potrebno klasično knjigovodstvo.

Mjesečni doprinosi obrtnika kojem je obrt glavna djelatnost u 2026. iznose 290,98 eura. Ako obrt vodi uz redovno zaposlenje, doprinosi se obračunavaju prema godišnje utvrđenom paušalnom dohotku.

Takva struktura odgovara samozaposlenim stručnjacima, informatičarima, konzultantima, kreativcima, instruktorima, majstorima i drugim pružateljima usluga koji posao mogu započeti bez velikih ulaganja i zaposlenih. Obrt se može privremeno obustaviti, a njegovo je zatvaranje u pravilu jednostavnije i jeftinije od likvidacije trgovačkog društva.

Takav bi odnos snaga ipak mogle promijeniti najavljene porezne izmjene. Prema prijedlogu Ministarstva financija, za oko 85 posto paušalnih obrtnika s godišnjim primicima do 40.000 eura porezi i doprinosi ostali bi nepromijenjeni, ali bi se povećala davanja za približno 16.000 obrtnika u dva najviša razreda, s primicima između 40.000 i 60.000 eura.

Hrvatska obrtnička komora upozorava da bi veće opterećenje moglo dio obrtnika potaknuti na zatvaranje obrta ili prelazak na drugi oblik poslovanja, ali i na pokušaje zadržavanja službenih primitaka ispod granice višeg razreda. Time država riskira upravo suprotan učinak od željenoga: odgađanje izdavanja računa, odbijanje novih poslova ili prelazak dijela poslovanja u sivu zonu.

Posebno je problematičan prijedlog prema kojem bi se visina doprinosa određivala prema rezultatu iz prethodne godine, pa bi obrtnik mogao plaćati veća davanja i u godini u kojoj mu prihodi osjetno padnu.

J.d.o.o. ostao između obrta i d.o.o.-a

J.d.o.o. se tako našao između dvaju privlačnijih modela. Poduzetnici koji žele testirati poslovnu ideju uz što manje fiksne troškove češće biraju obrt. Oni koji od početka planiraju veće ulaganje, zapošljavanje, ulazak partnera ili investitora češće odmah osnivaju d.o.o.

Klasični d.o.o. zahtijeva najmanje 2.500 eura temeljnog kapitala, ali nema ograničenja i obvezu stvaranja rezervi karakterističnu za j.d.o.o. U poslovanju s bankama, velikim naručiteljima i potencijalnim investitorima često se doživljava kao stabilniji oblik od jednostavnog društva.

To ne znači da je obrt uvijek povoljnije rješenje. Najvažnija je razlika odgovornost vlasnika. Obrtnik za poslovne obveze u pravilu odgovara vlastitom imovinom, dok članovi j.d.o.o.-a i d.o.o.-a u redovnim okolnostima ne odgovaraju osobnom imovinom za dugove društva.

Trgovačko društvo prikladnije je i kada posao preraste mogućnosti jedne osobe, traži veća ulaganja ili nosi značajnije poslovne rizike. Mali poduzetnici s prihodima do milijun eura plaćaju porez na dobit po stopi od deset posto, a pri isplati dobiti vlasniku plaća se i porez na dohodak od kapitala od 12 posto. Kod obrta način oporezivanja ovisi o tome posluje li paušalno, vodi li poslovne knjige i plaća porez na dohodak ili se dobrovoljno uključio u sustav poreza na dobit.

Važno je i da statistika START-a ne pokazuje koliko je među novim obrtima paušalista. Hrvatska obrtnička komora nedavno je upozorila da se rast ukupnog broja obrta ne smije automatski pripisivati isključivo poreznim pogodnostima paušalnog oporezivanja. Dio rasta dolazi iz građevinarstva i drugih klasičnih obrtničkih djelatnosti u kojima potražnja za radom već godinama premašuje ponudu.

Obrta je više nego d.o.o. subjekata

Krajem srpnja u Hrvatskoj su bila aktivna 143.652 obrta, 132.432 d.o.o.-a i 43.461 j.d.o.o. U odnosu na srpanj prošle godine broj aktivnih obrta povećan je za 12.379, odnosno 9,4 posto. Broj d.o.o.-a porastao je 2,1 posto, dok je aktivnih j.d.o.o.-a bilo 135 manje nego godinu prije.

Obrta je sada više nego klasičnih d.o.o.-a, premda trgovačkih društava i dalje ima više kada se d.o.o. i j.d.o.o. promatraju zajedno. Još je važnije što je j.d.o.o. jedini od triju oblika čiji se broj aktivnih subjekata na godišnjoj razini smanjio.

Poticaji za samozapošljavanje dodatno podupiru ulazak građana u poduzetništvo, ali ne objašnjavaju sami po sebi izbor obrta. HZZ u 2026. paušalnom obrtu može dodijeliti do 7.000 eura standardne potpore, dok ostali obrti i trgovačka društva, ovisno o djelatnosti, mogu dobiti do 15.000 eura. Za zelena i digitalna radna mjesta potpore iznose 10.000 eura.

Administrativna prednost obrta postupno će se ipak smanjivati. Paušalni obrti od početka 2026. moraju moći zaprimati eRačune, a od 1. siječnja 2027. morat će ih i izdavati domaćim poslovnim korisnicima. Porezna uprava za njih je pripremila besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN, pa nova obveza ne bi trebala potpuno poništiti troškovnu prednost.

Dosadašnji podaci ipak jasno pokazuju smjer. J.d.o.o. je prije desetak godina otvorio vrata poduzetništvu ljudima bez početnog kapitala. Danas tu ulogu sve više preuzima obrt, dok se jednostavno društvo pretvara u prijelazni oblik koji je za vrlo male poslove presložen, a za ambicioznije poslovne planove često premalen.