U lipnju ove godine je broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija iznosio 237.393 i bio je veći za četiri posto na mjesečnoj razini, dok je broj zaposlenih žena porastao za 4,6 posto i iznosio 100.359, prema Državnom zavodu za statistiku (DZS).
Porast broja zaposlenih ostvaren je u 16 područja djelatnosti, u rasponu od 0,4 posto u djelatnosti N (Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti) do 16,1 posto u području I (Smještaj te priprema i usluživanje hrane).
Najviše zaposlenih, 38.195 zabilježeno je u smještaju te pripremi i usluživanju hrane.
S druge strane, pad broja zaposlenih zabilježen je u četiri područja djelatnosti, u rasponu od 0,3 posto u područjima F (Građevinarstvo) i R (Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi) do 3,2 posto u području B (Rudarstvo i vađenje).
Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, porast je ostvaren u 18 županija. Najmanji rast bio je u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 0,1 posto, dok je najveći bio u Šibensko-kninskoj županiji, 11 posto.
U Zagrebačkoj županiji bilo je ukupno 13.407 zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija.
Statističari navode da je broj zaposlenih pao u dvije županije. U Varaždinskoj županiji je pao za 0,3 posto, a u Sisačko-moslavačkoj županiji za 0,4 posto.
Pročitajte još:
Istodobno je broj zaposlenih u Krapinsko-zagorskoj županiji ostao na razini iz svibnja 2026. godine.
“Vlasnik obrta ili djelatnosti slobodne profesije jest osoba koja je vlastitim sredstvima osnovala obrtničku radnju ili slobodnu profesiju u kojoj u svoje ime i za svoj račun sama ili uz pomoć zaposlenika obavlja djelatnost. Zaposlenik u obrtu ili u slobodnoj profesiji jest osoba koja ima ugovor o radu s poslodavcem na neodređeno ili određeno vrijeme”, objašnjavaju iz DZS-a.
