U hrvatskoj kulturi radi četiri posto od ukupno zaposlenih, samozaposlena gotovo četvrtina

U protekloj godini kulturni sektor je u Europskoj uniji (EU) zapošljavao 8,9 milijuna osoba što je 4,3 posto ukupnog broja zaposlenih.

Gotovo polovica onih koji su radili u tom sektoru ili 48,5 posto bili su u dobi između 30 i 49 godina.

Gledano prema spolovima, zastupljenost je bila podjednaka. Naime, žena je bilo 49,6 posto, a muškaraca 50,4 posto.

Ljudi koji rade u kulturi, što nije neočekivano, imali su u prosjeku viši stupanj obrazovanja od onoga na razini ukupne radne snage.

Naime, tek 6,7 posto osoba je imalo niže obrazovanje, 31,3 posto je imalo završenu srednju školu dok je 61,9 osoba imalo visoko obrazovanje.

U 17 od 27 zemalja članica EU-a broj zaposlenih u kulturi varirao je između četiri i pet posto ukupnog broja zaposlenih.

Najviše se po toj stopi istaknula Nizozemska gdje je 5,7 posto zaposlenih radilo u kulturnom sektoru. Nakon Nizozemske u tome slijedi Estonija s 5,3 posto, a na trećem je mjestu Malta s 5,1 posto.

Na suprotnoj strani ljesrvice je Rumunjska gdje je samo 1,8 posto zaposlenih osoba radilo u području kulture. Iznad Rumunjske je Slovačka s 3,3 posto te odmah do nje Irska s 3,4 posto.

Za Hrvatsku je postotak točno četiri posto što je na donjoj granici najučestalije omjera među članicama EU-a.

Slovenija je imala brojku od 4,8 posto.

Što se najvećih europskih ekonomija tiče, najslabija je Italija sa stopom od 3,9 posto.

Ostale tri zemlje su u najčešćem rasponu, pa je tako u Francuskoj to 4,8 posto, u Njemačkoj 4,4 posto te u Španjolskoj 4,2 posto.

Eurostat je prikupio podatke i za neke zemlje koje nisu članice EU-a ili su kandidati za članstvo.

Tako je u Švicarskoj stopa pet posto.

U Bosni i Hercegovini tek 2,9 posto zaposlenih ljudi radi u kulturi. U Srbiji je to 4,2 posto, dakle nešto malo više no u Hrvatskoj, dok u Sjevernoj Makedoniji je udio 4,1 posto.

U Turskoj je stopa niska i iznosi tri posto.

Na razini cijelog EU-a u odnosu na 2024. godinu dogodio se pomak naviše jer je te godine u sektoru kulture bilo zaposleno milijun osoba manje ili 3,8 posto ukupnog broja zaposlenih.

Hrvatska je također imala nižu stopu koja je iznosila 3,4 posto kao i Slovenija gdje je bila 4,3 posto.

Treba napomenuti da se u ovu vrstu zanimanja ubrajaju osobe koje se bave raznim oblicima umjetnosti, dizajnom, fotografijom, prijevodima, kulturnim naslijeđem, izdavaštvom, proizvodnjom audiovizualnog sadržaja ili novinarstvom.

Kulturni sektor obilježava značajan udio samozaposlenih osoba, pa je tako u segmentu kulture u 2024. u Hrvatskoj to bio slučaj gotovo za svaku četvrtu osobu ili 22,4 posto dok je u općoj zaposlenosti ta stopa bila 12,4 posto.