Oporavak industrije eurozone otvara prostor hrvatskim proizvođačima, ali zaposlenost nastavlja padati

Industrijska aktivnost u eurozoni u kolovozu je rasla najbržim tempom u više od četiri godine, potaknuta jačanjem domaće i izvozne potražnje. Oporavak predvode Njemačka, Austrija i Nizozemska, dok su tvornice u Italiji i Španjolskoj ponovno zabilježile pad aktivnosti.

Indeks menadžera nabave u prerađivačkoj industriji eurozone, koji izrađuje S&P Global, porastao je s 51,9 bodova u srpnju na 52,7 bodova u kolovozu. To je njegova najviša vrijednost od svibnja 2022. godine i treći uzastopni mjesec rasta industrijske aktivnosti. Vrijednosti indeksa iznad 50 bodova označavaju širenje, a ispod te granice smanjenje poslovne aktivnosti.

Konačni rezultat bio je tek neznatno slabiji od preliminarne procjene od 52,8 bodova.

Najvažniji signal oporavka stigao je iz novih narudžbi, koje su rasle najbrže od početka 2022. godine. Izvozne narudžbe povećane su tek drugi put u posljednje četiri i pol godine, pri čemu je posebno snažna inozemna potražnja zabilježena u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Snažan rast proizvodnje bilježe proizvođači intermedijarnih proizvoda, među kojima su kemikalije, metali i elektroničke komponente. Indeks tvorničke proizvodnje porastao je s 52,9 na 53,3 boda, dosegnuvši najvišu razinu u četiri i pol godine.

Prema ocjeni Joea Hayesa, ekonomista u S&P Global Market Intelligenceu, kolovoški podaci najjasniji su dosadašnji pokazatelj da je industrija eurozone uspjela izdržati naftni šok i poremećaje u opskrbnim lancima povezane s ratom na Bliskom istoku. Snažniji rast narudžbi, kojem je pridonio i oporavak izvozne potražnje, trebao bi omogućiti nastavak industrijske ekspanzije.

Njemačka ponovno pokreće europsku industriju

Njemačka prerađivačka industrija, godinama jedan od glavnih izvora slabosti europskoga gospodarstva, u kolovozu je zabilježila najsnažniji rast u više od četiri godine. Njemački PMI povećan je s 52,2 na 54,1 bod, uz ubrzanje proizvodnje, novih narudžbi i izvoza.

Francuska industrija vratila se u zonu rasta, ali je oporavak ostao skroman. Indeks je porastao s 49,8 na 51,1 bod, manje od prvotno procijenjenih 51,5 bodova. Proizvodnja je povećana prvi put od travnja, ali nove su narudžbe nastavile padati, zbog čega S&P Global upozorava da je francuski oporavak još uvijek krhak.

Razlike među najvećim gospodarstvima eurozone ostaju velike. Talijanski PMI pao je s 51,3 na 49,6 bodova, što je prvi pad industrijske aktivnosti od siječnja, dok se španjolski indeks spustio s 50,2 na 49,5 bodova.

Povoljan signal stiže s tržišta rada. Broj zaposlenih u industriji eurozone u kolovozu je ostao gotovo nepromijenjen, čime je prekinut niz od više od tri godine tijekom kojih su proizvođači svakog mjeseca smanjivali zaposlenost.

Oporavak industrije eurozone mogao bi biti povoljan i za hrvatske proizvođače povezane s europskim dobavnim lancima. Posljednji podaci DZS-a pokazuju da je hrvatska industrijska proizvodnja u lipnju porasla 4,3 posto na godišnjoj razini, a prerađivačka industrija četiri posto. Posebno je snažno rasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, metala, električne opreme i dijelova za motorna vozila. Međutim, rast još nije stabilan, u cijelom prvom polugodištu proizvodnja je povećana tek 0,4 posto, dok je, za razliku od industrija u eurozoni, broj zaposlenih u industriji smanjen 5,3 posto.

Oporavak prati novi inflacijski pritisak

Poslovno povjerenje proizvođača poboljšalo se četvrti mjesec zaredom, a očekivanja za sljedećih 12 mjeseci premašila su dugoročni prosjek. Istodobno su poskupljenja ulaznih troškova usporila na najnižu razinu u šest mjeseci, a proizvođači su sporije povećavali i prodajne cijene.

Troškovi su, međutim, i dalje osjetno viši nego prije početka rata u Iranu i poremećaja u trgovini energentima kroz Hormuški tjesnac. Zbog toga snažnija industrijska aktivnost ne znači i prestanak inflacijskih rizika.

Eurostat je istoga dana objavio da je godišnja stopa inflacije u eurozoni u kolovozu porasla s 2,9 na 3,3 posto, ponajprije zbog skuplje energije. Kombinacija ubrzanja proizvodnje, rasta narudžbi i inflacije koja se dodatno udaljila od ciljanih dva posto povećava pritisak na Europsku središnju banku da u rujnu ponovno podigne kamatne stope.