Gospodarsko raspoloženje u Hrvatskoj u kolovozu se gotovo nije promijenilo, ali je ostalo iznad vlastitog dugoročnog prosjeka. Iza stabilnog ukupnog pokazatelja kriju se, međutim, prilično različita kretanja: očekivanja u industriji snažno su se popravila, dok je povjerenje oslabilo u uslužnom sektoru, građevinarstvu i među potrošačima.
Prema najnovijim rezultatima istraživanja Europske komisije, hrvatski indeks gospodarskog raspoloženja ESI u kolovozu je iznosio 104,5 bodova, u usporedbi sa 104,4 boda u srpnju. Vrijednost iznad 100 pokazuje da je raspoloženje bolje od hrvatskog dugoročnog prosjeka, ali indeks ne treba tumačiti kao izravnu mjeru gospodarskog rasta niti kao klasičnu rang-listu država.
Raspoloženje na razini Europske unije oporavljalo se treći mjesec zaredom. ESI za EU porastao je za jedan bod, na 98,2 boda, dok je u eurozoni povećan za 1,3 boda, na 98,4 boda. Oba su se pokazatelja približila dugoročnom prosjeku od 100 bodova, ali ga još nisu dosegnula.
Detaljni podaci iz statističkog priloga Europske komisije pokazuju da se u Hrvatskoj najviše popravilo raspoloženje u industriji. Indeks industrijskog povjerenja porastao je s minus 1,2 boda u srpnju na 2,4 boda u kolovozu. Poboljšanje je zabilježeno i u trgovini na malo, gdje je pokazatelj porastao s 0,6 na 2,2 boda.
Suprotan smjer bilježe djelatnosti koje su tijekom ljetnih mjeseci posebno važne za hrvatsko gospodarstvo. Povjerenje u uslužnom sektoru smanjeno je s 11,6 na 9,1 bod, a u građevinarstvu s 5,6 na 4,2 boda.
Pokazatelj povjerenja potrošača pao je s minus 7,9 na minus 8,9 bodova. Unatoč pogoršanju, povjerenje hrvatskih potrošača i dalje je manje negativno od pokazatelja za cijelu Europsku uniju, koji je u kolovozu iznosio minus 15 bodova.
Raposloženje dobro oko zaposlenosti, lošije oko rasta cijena
Hrvatski poslodavci ostali su relativno optimistični kada je riječ o zapošljavanju. Indeks očekivanja zapošljavanja EEI porastao je sa 102,9 na 103,2 boda, čime je ostao iznad dugoročnog prosjeka. Na razini EU-a taj je pokazatelj povećan za 1,2 boda, na 99 bodova, a u eurozoni za 1,5 bodova, na 98,9 bodova.
Europska komisija u cjelovitom priopćenju za kolovoz navodi da su poboljšanju ukupnog raspoloženja u EU-u najviše pridonijele industrija, usluge i trgovina na malo. Industrijsko povjerenje povećano je za 0,4 boda, uslužno za 1,1 bod, a povjerenje trgovaca za 0,7 bodova. Građevinski pokazatelj smanjen je za 0,2 boda, dok je povjerenje potrošača ostalo gotovo nepromijenjeno, uz rast od samo 0,1 boda.
Među najvećim gospodarstvima EU-a najsnažnije se popravilo raspoloženje u Francuskoj, za 2,3 boda. Slijede Njemačka s rastom od 1,3 boda i Italija s 0,8 bodova. U Nizozemskoj je pokazatelj ostao gotovo nepromijenjen, dok je u Poljskoj smanjen za 0,5 bodova, a u Španjolskoj za 2,2 boda.
Poboljšanje očekivanja zapošljavanja u Europi ponajprije se temelji na većoj spremnosti industrijskih i uslužnih poduzeća na novo zapošljavanje. Trgovci i građevinske kompanije, s druge strane, iskazali su slabije planove zapošljavanja. Očekivanja potrošača o rastu nezaposlenosti dodatno su se smanjila, što također upućuje na nešto povoljniju percepciju tržišta rada.
Najizraženiji upozoravajući signal dolazi iz odgovora o cijenama. Očekivanja potrošača o rastu cijena tijekom sljedećih 12 mjeseci povećana su za tri boda, dok je njihova procjena poskupljenja tijekom protekle godine porasla za jedan bod. Oba su pokazatelja, prema Europskoj komisiji, i dalje povišena.
Poslovna očekivanja ne upućuju, međutim, na jednako snažno povećanje cjenovnih pritisaka u svim djelatnostima. Planovi povećanja prodajnih cijena oslabjeli su u industriji za 0,9 bodova i u trgovini za 0,7 bodova. Blago su povećani u građevinarstvu, za 0,4 boda, te u uslugama, za 0,2 boda. Unatoč tim mjesečnim pomacima, očekivanja prodajnih cijena u svim sektorima ostala su iznad svojih dugoročnih prosjeka.
Pročitajte još:
Indeks gospodarske neizvjesnosti u EU-u smanjen četvrti mjesec zaredom, za 0,5 bodova, na 17,2 boda. Neizvjesnost je najviše popustila u uslužnom sektoru, a blago i u industriji, dok se povećala u trgovini i građevinarstvu.
Podaci su prikupljani od 1. do 21. kolovoza u sklopu harmoniziranih anketa poduzeća i potrošača koje Europska komisija provodi u industriji, uslugama, trgovini, građevinarstvu i među kućanstvima. Pokazatelji zato opisuju procjene i očekivanja ispitanika, a ne stvarno kretanje proizvodnje, zaposlenosti, cijena ili potrošnje.
