Industrija u Hrvatskoj opet pala, a rast maloprodaje usporio na najnižu razinu u 38 mjeseci

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj nastavila je padati u svibnju, dok je rast prometa u trgovini na malo snažno usporio, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Podaci upućuju na slabiji zamah gospodarstva u drugom tromjesečju, nakon što je rast BDP-a već početkom godine usporio.

Industrijska proizvodnja u svibnju je pala za 1,1 posto na godišnjoj razini. Pad je bio blaži nego u travnju, kada je iznosio 2,1 posto, ali proizvodni sektor i dalje ostaje pod pritiskom. U odnosu na travanj, industrijska proizvodnja smanjena je za 1,9 posto.

Rast je na godišnjoj razini zabilježen samo u dva od pet glavnih industrijskih sektora. Proizvodnja energije porasla je za 4,6 posto, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda za 0,4 posto.

Najveći pad zabilježen je kod kapitalnih proizvoda, čija je proizvodnja smanjena za 11,3 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 11,2 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju bila niža za 2,8 posto.

U prvih pet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja smanjena je za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Istodobno, potrošnja u domaćoj maloprodaji nastavila je rasti na godišnjoj razini, ali znatno sporijim tempom. Prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, promet u trgovini na malo u svibnju je realno porastao za 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To je 38. mjesec zaredom u kojem maloprodaja bilježi godišnji rast, ali ujedno i najniža stopa rasta u tom razdoblju. U ožujku je promet u maloprodaji porastao za 3,3 posto, a u travnju za dva posto, što pokazuje vidljivo usporavanje potrošnje.

Na mjesečnoj razini, promet u trgovini na malo realno je pao za dva posto u odnosu na travanj.

Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je na godišnjoj razini za 1,9 posto. Promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, bez motornih goriva i maziva, ostao je na istoj razini kao lani.

Najveći pad zabilježen je kod prometa od trgovine na malo motornim gorivima i mazivima, koji je na godišnjoj razini smanjen za 11,8 posto.

Na mjesečnoj razini slika je također slabija. Promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao je za 3,7 posto, a promet od trgovine neprehrambenim proizvodima za tri posto. Promet od trgovine motornim gorivima i mazivima porastao je za 0,4 posto.

U prvih pet mjeseci 2026. kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Podaci o maloprodaji važni su jer je osobna potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda. Usporavanje rasta prometa u trgovini na malo zato može upućivati na slabiji doprinos potrošnje gospodarskom rastu u drugom tromjesečju.

Hrvatsko gospodarstvo u prvom je tromjesečju poraslo 21. kvartal zaredom, ali je rast usporio na 2,2 posto na godišnjoj razini. U prethodnom kvartalu rast BDP-a iznosio je 3,6 posto.

Najnoviji podaci tako pokazuju dvije slabe točke domaće ekonomije. Industrija se još nije stabilizirala, osobito u segmentima kapitalnih i trajnih potrošačkih proizvoda, dok potrošnja kućanstava i dalje raste, ali sve sporije.

To ne znači da je gospodarstvo u padu, ali pokazuje da se rast sve više hladi. Ako se slabost industrije nastavi, a maloprodaja ostane blizu stagnacije, drugi kvartal mogao bi potvrditi trend postupnog usporavanja domaće aktivnosti.