Među raznim aspektima zelene tranzicije koje implementira Europska unija (EU) jedan se tiče hvatanja i trajnog skladištenja ugljika, odnosno utiskivanja ugljikova dioksida (CO2) u geološka podzemna skladišta.
Cilj za 2030. godinu je postavljen na utiskivanje 50 milijuna tona, a prema izvješću o napretku koje je sastavila Europska komisija čini se da napredak prema cilju nije mali.
Koliko Hrvatska u tome može dati doprinos tek treba vidjeti, no zasad je u tu svrhu predviđena lokacija Bockovac u istočnoj Hrvatskoj uz granicu s Mađarskom.
Vrijednost projekta, kojega vodi Agencija za ugljikovodike (AZU), procijenjena je na oko 400 milijuna eura. Riječ je o trajnom zbrinjavanju ugljikova dioksida u geotermalnom akviferu na toj lokaciji te istodobnoj proizvodnji obnovljive geotermalne energije.
Hrvatsko skladište bi imalo kapacitet utiskivanja do 740 tisuća tona godišnje, a procjena je da bi se u razdoblju od 25 godina utisnulo blizu 16 milijuna tona.
AZU je prošle godine raspisao natječaj za izradu studije izvedivosti projekta, pa nas je zanimalo do kuda se s time stiglo i koji su daljnji koraci.
“Studija izvedivosti za projekt trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida na lokaciji Bockovac izrađuje se u okviru aktivnosti financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a trenutačno se nalazi u završnoj fazi izrade. Tijekom provedbe projekta provedene su opsežne tehničke, geološke i sigurnosne analize sa ciljem potvrđivanja pogodnosti lokacije za trajno i sigurno skladištenje CO2 te definiranja optimalnih tehničkih rješenja za budući razvoj projekta. Završetak studije očekuje se krajem lipnja nakon čega slijedi analiza rezultata i definiranje daljnjih razvojnih aktivnosti. Među sljedećim koracima planirani su detaljniji istražni radovi, priprema regulatorne i okolišne dokumentacije te razrada modela razvoja infrastrukture za transport i skladištenje CO2”, rekli su iz AZU-a za Financije.hr.
Pritom napominju da je Bockovac dio šire strategije razvoja sustava hvatanja i skladištenja ugljika u Hrvatskoj kojim se nastoji uspostaviti tehnički i regulatorno spreman sustav za trajno zbrinjavanje u skladu s europskim klimatskim ciljevima.
“Paralelno s izradom studije, AZU provodi i aktivnosti povezane s izradom Atlasa geoloških struktura pogodnih za skladištenje CO2”, navode.
Potkraj travnja potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt ‘Hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida’, u okviru NPOO-a. Ugovor je vrijedan 2,67 milijuna eura uz stopu sufinanciranja od 100 posto.
Projekt uključuje izradu Atlasa dubokih slanih akvifera i geoloških struktura pogodnih za trajno zbrinjavanje CO2, izradu ‘Pre-FEED’ studije za lokaciju Bockovac, nabavu programskog paketa za projektiranje sustava hvatanja i skladištenja te aktivnosti promidžbe i vidljivosti.
Pročitajte još:
AZU ima jednu od ključnih uloga u dekarbonizaciji teške industrije u Hrvatskoj.
“U narednom razdoblju očekuje se postupni prelazak iz faze studijske pripreme u fazu pilot-razvoja i detaljne razrade skladišnog kompleksa, što uključuje i potencijalnu izradu istražnih bušotina te daljnje prijave za sufinanciranje iz europskih fondova”, poručuju iz AZU-a.
