Koje su zemlje EU najzaštićenije od rasta cijena plina: Pet država ove će godine uštedjeti 58 posto na računima

Potrošači u pet zemalja EU-a ove će godine uštedjeti do 8,5 milijardi eura na računima za energiju, u usporedbi s onima s najprljavijim energetskim miksom. Zemlje EU s najčišćim energetskim miksom bit će zaštićene od vrtoglavog rasta cijena nafte i plina, jer rat protiv Irana i dalje naglašava pravu cijenu ovisnosti o fosilnim gorivima.

U roku od dva dana nakon što su štrajkovi pogodili Bliski istok, cijene nizozemskog TTF-a (referentni pokazatelj veleprodajnih cijena plina u Europi) porasle su za 68 posto na 52,8 eura po megavat-satu, što je najviša razina u dvije godine.

Na dan 20. travnja nizozemska TTF trgovala se po znatno nižoj cijeni od 40,2 eura po MWh. Pad dolazi nakon znakova veće deeskalacije usred dvotjednog primirja, ali je i dalje znatno viša nego prije početka sukoba (31,5 eura po MWh).

Velik dio nestabilnosti pripisuje se iranskom utjecaju na Hormuški tjesnac, prolaz dug 38 km kojim se prevozi oko petina globalnih zaliha nafte i plina. U ožujku je izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u EU pao za jedanaest posto. To je potaknulo povjerenika EU za energetiku da preporuči zemljama da postupno popunjavaju svoje zalihe tijekom ljeta kako bi se „ublažio pritisak na cijene i izbjegla navala na kraju ljeta“.

Također je utrlo put brzom interesu za domaće obnovljive izvore energije, koji se sve više reklamiraju kao stabilnija investicija s obzirom na geopolitičke napetosti.

„Nema skokova cijena sunčeve svjetlosti niti embarga na energiju vjetra“, rekao je prošli mjesec glavni tajnik UN-a António Guterres.

Može li čista energija zaštititi EU od rastućih cijena plina?

Novo izvješće Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) otkrilo je da je, unatoč naglom porastu cijena i rastućim strahovima od smanjenja zaliha, blok i dalje “bolje zaštićen” od osjetljivosti cijena nego 2022. – nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu.

To se uglavnom može pripisati procvatu obnovljivih izvora energije, koji su 2025. dosegli nove rekorde i mogli bi uštedjeti EU nevjerojatnih 5,8 milijardi eura 2026. zamjenom skupog plina. Stručnjaci ističu da bi to bilo znatno više kada cijene plina ne bi bile odgovorne za određivanje cijene energije u mnogim zemljama, zbog mehanizma graničnih cijena EU-a.

U 2025. godini, svaki porast cijene plina od 1 €/MWh doveo je do porasta cijene električne energije od 0,37 € po MWh – što je smanjenje od osam posto u odnosu na 2022. godinu. „To je izravno povezano s odvajanjem cijene električne energije od plina i ulaganjima u čistu energiju, čiji je udio u proizvodnji električne energije u EU porastao za 14 posto u 2025. u usporedbi s 2022.“, objašnjava se u izvješću.

Svaka pojedina država članica EU-a posljednjih je godina primijetila smanjenje osjetljivosti na promjene cijena plina, nakon porasta čiste energije. No, potrošači u pet zemalja EU-a – Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Švedskoj i Slovačkoj – imaju koristi od najvećeg udjela čiste energije u svom energetskom miksu.

Izvješće navodi da će te zemlje ove godine uštedjeti 8,5 milijardi eura na računima za energiju. To će smanjiti račune za 58 posto u usporedbi sa zemljama s najprljavijim miksom (Poljska, Italija, Grčka, Estonija i Nizozemska).

Procjena se temelji na potrošnji koja će ove godine ostati ista kao i 2025., uzimajući u obzir više cijene i osjetljivost cijene plina. Švedska je izašla kao pobjednik kao država EU s najmanjom osjetljivošću na šokove cijena plina, prema podacima iz 2025. U prosjeku, za svaki porast cijene plina od 1 €, Švedska bilježi porast veleprodajnih cijena električne energije od samo 0,04 €/MWh.

„Iako je Švedska jedna od devet zemalja koje trenutno imaju skladištenje plina znatno ispod prosjeka EU, njezin nedostatak oslanjanja na izvor energije – s 99 posto električne energije iz čiste energije – dodatno izolira tržište električne energije od cjenovnih šokova“, navodi se u izvješću.

Španjolska i Portugal također imaju koristi od ubrzanih ulaganja u obnovljive izvore energije, zabilježivši 21-postotni rast čiste energije u 2025. u usporedbi s 2022. To je uglavnom predvođeno 74-postotnim porastom solarne energije.

Istodobno, osjetljivost obje zemlje na šokove cijena plina pala je za 53 posto. Prošle godine, za svaki porast cijene plina od jednog eura, zajednička proizvodna zona Španjolske i Portugala zabilježila je porast cijene od 0,089 eura po MWh, što je treći najniži porast u bloku. Francuska je također svjedočila naglom smanjenju osjetljivosti na cijene plina, uglavnom zbog rasta čiste energije koja je prepolovila njezinu osjetljivost na plin između 2022. i 2025. godine.

Koje zemlje plaćaju cijenu svoje ovisnosti o fosilnim gorivima?

Nizozemska, unatoč porastu proizvodnje čiste energije od 31 posto, i dalje je osjetljivija na cijene plina nego 2022. Unatoč tome što je udio solarne i vjetroelektrane u proizvodnji električne energije u zemlji veći od prosjeka EU, plin se i dalje koristi kao najveći pojedinačni izvor električne energije u zemlji.

„Njihova osjetljivost povezana je i s visokom integriranošću u europsko tržište plina – često kao oni koji određuju cijene – i stoga su podložni šokovima koje prenose susjedi poput Njemačke“, dodaje se u izvješću.

„Plin je tradicionalno igrao preveliku ulogu u centraliziranoj proizvodnji električne energije u Nizozemskoj (22 posto), a čisti izvori energije, posebno solarna energija, igraju veću ulogu u decentraliziranoj proizvodnji električne energije.“ Na primjer, solarna u Nizozemskoj se intenzivno koristi tijekom dana, ali navečer je potrebno pojačati korištenje drugih izvora – često za što je potreban plin.

Poljska je još jedna anomalija u odnosu na ukupni trend EU. Unatoč 48-postotnom godišnjem rastu obnovljivih izvora energije od 2022., osjetljivost zemlje na cijene plina i dalje je visoka. To je uglavnom zbog toga što Poljska forsira električnu energiju na plin u nastojanju da zamijeni i smanji ugljen, koji je i dalje ključan za više od polovice ukupne proizvodnje električne energije u zemlji.

„Preusmjeravanje Poljske na plin, umjesto na čiste izvore energije, dovelo je do porasta proizvodnje energije iz te robe za 132 posto u 2025. u usporedbi s 2022.“, objašnjava se u studiji. „Ova povećana ovisnost, koja je činila 13 posto ukupne ovisnosti u 2025. godini, značila je da je osjetljivost na cijene plina također porasla za 87 posto.“

Za svaki euro povećanja cijene plina, Poljska bilježi porast cijene električne energije od 0,36 eura po MWh. Mađarska je također pokazala veću osjetljivost na cijene plina u usporedbi s 2022. godinom, porasle su za 22 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako je zemlja svjedočila procvatu solarne energije, nedostatak kapaciteta za priključenje na mrežu znači da je Mađarska i dalje prisiljena oslanjati se na plin kako bi održala stabilnost.