Kolike su plaće u HŽ-u? Glavni izazov HŽ-a je uspješna provedba najvećeg investicijskog ciklusa u željeznicu u povijesti Hrvatske

Dok putnici diljem Hrvatske sve češće izražavaju nezadovoljstvo zbog dugotrajnih radova na željezničkoj infrastrukturi i učestalih kašnjenja vlakova, u Hrvatskim željeznicama ističu kako je riječ o najvećem investicijskom ciklusu u posljednjih nekoliko desetljeća.

U razgovoru za Financije.hr iz HŽ-a su govorili o radovima koji su trenutačno u tijeku, razlozima zbog kojih pojedini projekti traju dulje nego što javnost očekuje te rokovima za njihov završetak. Razgovarali smo i o pitanju konkurentnosti plaća u željezničkom sektoru te izazova privlačenja i zadržavanja radne snage potrebne za provedbu ambicioznih infrastrukturnih planova.

Kolike su prosječne neto plaće strojovođe, konduktera i radnika na održavanju infrastrukture i koje konkretne mjere poduzimate kako biste privukli i zadržali nove radnike?

Plaće u HŽ Infrastrukturi, kao i ostala primanja radnika, određena su kolektivnim ugovorom HŽ Infrastrukture koji je sklopljen s reprezentativnim sindikatima, u okviru financijskih sredstava. Važeći kolektivni ugovor na snazi je do 30. lipnja 2027.

Prosječna neto plaća u 2025. godini za strojovođu iznosi 1.830 eura, a za konduktera 1.243 eura, kažu iz HŽ Infrastrukture. Trenutačno, kažu, ne bilježe manjak radnika na navedenim radnim mjestima.

Financiranjem prekvalifikacija i osposobljavanja za radna mjesta konduktera i strojovođa uspjeli su privući dovoljan broj kandidata te osigurati potrebne kadrovske kapacitete.

Na brojnim željezničkim pravcima u tijeku su veliki infrastrukturni radovi. Kako usklađujete modernizaciju mreže s potrebom da putnici i prijevoznici imaju pouzdanu i redovitu uslugu?

Usklađivanje velikih infrastrukturnih radova s redovitim odvijanjem prometa jedan je od najvećih izazova u željezničkom sustavu. Za razliku od cestovne infrastrukture, gdje je promet često moguće preusmjeriti alternativnim pravcima, na željeznici se radovi izvode uz istodobno odvijanje putničkog i teretnog prijevoza. Iako bi izvođenje radova bilo jednostavnije kada bi se pojedine dionice mogle privremeno zatvoriti do njihova završetka, željeznička usluga mora se pružati i tijekom modernizacije mreže.

Kako bi se učinci radova sveli na najmanju moguću mjeru, HŽ Infrastruktura redovito koordinira aktivnosti sa željezničkim prijevoznicima. Održavaju se mjesečni koordinacijski sastanci na kojima se usklađuju planovi radova, razmatraju primjedbe i prijedlozi prijevoznika te, gdje god je moguće, osiguravaju alternativna prometna rješenja. Iako su tijekom radova ponekad neizbježni zatvori pruga, izmjene voznog reda ili organizacija zamjenskog autobusnog prijevoza, cilj svih aktivnosti jest dugoročno povećanje sigurnosti, kapaciteta i pouzdanosti željezničkog sustava.

Građani često imaju dojam da radovi na prugama traju dugo. Koji su najvažniji projekti koji bi trebali biti završeni u sljedeće dvije do tri godine i kakva konkretna poboljšanja mogu očekivati putnici?

Dio najvećih projekata već se približava završetku. Do kraja godine očekuje se završetak građevinskih radova na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, ukupne vrijednosti veće od pola milijarde eura. Time će Hrvatska dobiti oko 80 kilometara moderne dvokolosiječne i elektrificirane pruge na kojoj će vlakovi moći prometovati brzinom do 160 km/h.

Na istome koridoru, na pruzi Zagreb – Rijeka, uskoro kreću radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedni 280 milijuna eura. Paralelno se provode i brojni projekti obnove, među kojima su pruga Knin – Zadar (70 milijuna eura), dionica od granice sa Slovenijom do Svetog Petra u Šumi (55 milijuna eura), podravska pruga Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar (189 milijuna eura) te Banova Jaruga – Daruvar (51 milijun eura).

Za putnike to znači kraće vrijeme putovanja, veću sigurnost te bolju pouzdanost voznog reda. Modernizacija infrastrukture podizat će kvalitetu i kapacitete željezničke usluge na najvažnijim pravcima, a korist će imati i putnički i teretni prijevoz.

Gledajući razdoblje do 2030. godine, što smatrate najvećim izazovom za hrvatsku željeznicu: infrastrukturu, nedostatak radne snage, financiranje ili nešto četvrto, i kako planirate odgovoriti na taj izazov?

Najvećim izazovom smatramo dugotrajne radove koji se izvode na željezničkoj infrastrukturi i stanje pojedinih dionica pruga zbog čega dolazi do kašnjenja, zatvaranja dionica pruga te uvođenje zamjenskog autobusnog prijevoza.

Kako bi smanjio navedeni negativni utjecaj, HŽPP u promet uvodi nove niskopodne vlakove (trenutačno je na prugama 70 takvih vlakova) kojima se osigurava pouzdanost i udobnost putovanja te unaprjeđuje kvaliteta usluge, a u tijeku su i projekti besplatnog prijevoza za djecu, učenike, redovne studente, umirovljenike, starije od 65 i osobe s invaliditetom. Broj putnika zadnjih nekoliko godina kontinuirano raste, a prošle godine prevezeno je 26,4 milijuna putnika, što je sedam posto više u odnosu na 2024. godinu.

Izazov je uspješna provedba najvećeg investicijskog ciklusa u željeznicu u povijesti Republike Hrvatske, odnosno sposobnost da se brojni veliki projekti provedu paralelno i u zadanim rokovima. HŽ Infrastruktura je nakon desetljeća nedovoljnih ulaganja pokrenula opsežnu modernizaciju željezničke mreže u kojoj do 2035. planiramo uložiti oko šest milijardi eura.

Istodobno se suočavamo s izazovima poput dugotrajnih priprema projekata i dokumentacije, složenih postupaka javne nabave i velikog broja neosnovanih žalbi koje odugovlače cijeli proces, zatim s nedostatkom kvalitetnih projektanata i izvođača te ograničenim kapacitetima građevinskog sektora za izvođenje tako velikih projekata.

Također, poskupljenje sirovina i energenata dodatno otežava provedbu projekata. Kada se i dođe u fazu radova, najveći izazov je izvođenje radova pod prometom zbog čega su rokovi za izvođenje tih radova dugi, a često se i probijaju zbog izvanrednih okolnosti na koje HŽ Infrastruktura kao naručitelj ne može utjecati. Odgovor na te izazove vidimo u kontinuiranom korištenju europskih fondova, modernizaciji ključnih koridora, pojednostavljivanju provedbe strateških projekata te ulaganju u razvoj stručnih kadrova. Cilj je stvoriti modernu europsku željeznicu koja će preuzeti znatno veći udio u prijevozu putnika i robe te biti nositelj održivog i zelenog prometnog razvoja Hrvatske.