Inflacija u Europi ponovno pokazuje različite trendove među državama članicama, dok se Hrvatska i dalje nalazi iznad prosjeka Europske unije (EU) i eurozone. Podaci otkrivaju da se građani Hrvatske suočavaju se s posebno izraženim rastom troškova prijevoza i stanovanja.
U EU i eurozoni je godišnja stopa inflacije u kolovozu 2026. iznosila 3,2 posto, prema Eurostatu.
U eurozoni je to na mjesečnoj razini više za 0,3 posto, a na godišnjoj za 1,2 posto, dok je u EU mjesečni rast iznosio 0,2 posto, a godišnji 0,8 posto.
Među državama članicama, najniže godišnje stope zabilježene su u Švedskoj (0,3 posto), Estoniji (1,3 posto) i Češkoj (1,5 posto). S druge strane, najviše godišnje stope zabilježene su u Rumunjskoj (6,3 posto), Litvi (5,6 posto) i Cipru (5,2 posto).
U Hrvatskoj je zabilježena godišnja stopa od 3,7 posto u kolovozu ove godine.
Statističari ističu da je u usporedbi sa srpnjem 2026. godišnja inflacija pala u šest država članica, ostala stabilna u jednoj, a porasla u 20.
U kolovozu su usluge (1,43 postotna boda), energija (1,29 postotnih bodova), industrijska roba bez energije (0,30 postotnih bodova) te hrana, alkohol i duhan (0,22 postotna boda) doprinijeli rastu godišnje stope inflacije u eurozoni.
Podsjećamo, i Državni zavod za statistiku (DZS) je ovaj tjedan objavio drugu procjenu inflacije za kolovoz za Hrvatsku.
Prema tim podacima potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 4,2 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, dok su u odnosu na srpanj cijene porasle za 0,4 posto.
Prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena je ostvaren u prijevozu, 13,5 posto, a s 10,8 posto slijedi kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Zatim su restorani i usluge smještaja sa 6,1 posto, zdravstvo s 5,1 posto, alkoholna pića i duhan s 3,9 posto te usluge osiguranja i financijske usluge s 3,6 posto.
Kategorija osobne njege, socijalne zaštite i raznih roba i usluga bilježila je rast od 2,8 posto, informacije i komunikacije 2,7 posto te rekreacija, sport i kultura 2,4 posto.
Na godišnjoj razini pad je zabilježen u četiri kategorije, a to su odjeća i obuća (5,1 posto), usluge obrazovanja (dva posto), hrana i bezalkoholna pića (0,6 posto) te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava (0,3 posto).
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) jučer su naveli da očekuju postupno smanjivanje inflacije i da bi se ona mogla spustiti na 2,8 posto u 2028. godini.
Dakle, inflacijski pritisci u Europi ne kreću se jednakim intenzitetom, a u Hrvatskoj se među najvećim izazovima i dalje izdvajaju troškovi povezani sa svakodnevnim životom.
Pročitajte još:
Iako pojedine kategorije bilježe pad cijena, rast drugih troškova nastavlja utjecati na ukupnu potrošnju kućanstava.
Hoće li se taj trend u narednim mjesecima i godinama ublažiti, kako očekuje HNB, ovisit će o, između ostalog, kretanju cijena energije i drugih ključnih troškova.
