U Hrvatskoj lani pao teretni promet željeznicom, no u 10 godina ostvaren porast

U protekloj godini teretni prijevoz željeznicom u Europskoj uniji (EU) bio je 1,8 posto manji no godinu ranije i iznosio je 375,1 milijardi tonskih kilometara naspram ranije brojke od 368,2 milijarde.

Tonski kilometar je jedinica kojom se mjeri prijevoz tereta i predstavlja transport jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra.

Njemačka je uvjerljivo u europskom vrhu po doprinosu prijevoza robe željeznicom i na nju otpada trećina ukupne količine ili 123,5 milijardi tonskih kilometara, odnosno 33,5 posto.

Na drugom je mjestu Poljska čiji je udio u EU 14,7 posto s 54,3 milijarde tonskih kilometara, a na trećem je mjestu Francuska s 9,3 posto ili 34,4 milijarde tonskih kilometara.

U usporedbi s 2024. prijevoz tereta željeznicom pao je u 16 zemalja članica EU-a, a povećan je u osam. Najveći pad imala je Irska od 35,2 posto, a zatim Latvija s 18,8 posto te Estonija sa 17,3 posto.

S druge strane u Grčkoj je zabilježeno najveće povećanje, i to od 9,3 posto. Nakon nje slijedi Portugal s 8,4 posto, pa onda Francuska sa 6,6 posto.

U Njemačkoj je došlo do malog pada sa 126,3 milijarde na spomenutih 123,5 milijardi tonskih kilometara.

Pad je imala i Hrvatska. Brojka se smanjila s 3,3 milijarde u 2024. na tri milijarde tonskih kilometara u prošloj godini. No, prije 10 godina, u 2015. godini, Hrvatska je imala brojku od 2,2 milijarde tonskih kilometara tako da je ipak u tom međuvremenu napravljen pozitivan pomak.

Slovenija je imala sličan pad iako je ukupna brojka nešto veća. Naime, nakon 3,7 milijardi u 2024. količina je smanjena na 3,45 milijardi tonskih kilometara u 2025. U 2015. to je bilo 3,9 milijardi.

U Španjolskoj i Italiji, preostalim dvjema velikim EU gospodarstvima, brojka je rasla. U Španjolskoj je to bilo s 9,35 na 9,81 tonskih kilometara, a u Italiji s 22,9 na 23,3 milijarde.

Ako se gleda količina tereta prema glavi stanovnika, ona varira od 0,03 tone u Irskoj do 10,7 u Luksemburgu gdje je prosjek najveći. Nakon Luksemburga slijedi Austrija s 10,5 tona te Litva s 8,5 tona.

Osim Irske niske su brojke za Grčku s 0,06 tona i Španjolsku s 0,5 tona po glavi stanovnika.

Inače, metalne rude su bile najčešća roba koja se prevozila željeznicom u EU. Na to je otpadalo 12,2 posto od ukupnog broja prijeđenih tonskih kilometara te 15,1 posto od ukupne količine tona.

Od 2018. u EU pada broj tonskih kilometara u transportu tereta željeznicom. Tada je iznosio rekordnih 410 milijardi.

U Hrvatskoj se prošle godine tek 19,4 posto prevezene robe odnosilo na nacionalni promet. Udio tranzita je bio 28 posto, a ostatak se odnosi na ukrcavanje i iskrcavanje tereta u međunarodnom prometu.

Hrvatska je, inače, peta u EU po veličini udjela tranzitnog teretnog prometa željeznicom nakon Danske gdje je visokih 86 posto te Mađarske, Austrije i Slovačke gdje je na oko 39 posto.

Gledano u milijunima tona Hrvatska je prošle godine imala pad prevezene količine robe željeznicom za 21,2 posto u odnosu na 2024. Naime, prevezeno je 12,3 milijuna tona naspram 15,7 milijuna godinu ranije. U 2015. količina je bila 9,9 milijuna tona.

Po glavi stanovnika količina željezničkog teretnog prometa bila je 3,2 tone nakon 4,1 tone u 2024.