Memorija je donedavno bila samo jedna od brojnih stavki u trošku proizvodnje mobitela ili laptopa. Danas na uređaju koji stoji oko 400 dolara može činiti gotovo 60 posto vrijednosti ugrađenih dijelova, zbog čega nestašica memorijskih čipova podiže cijene uređaja, ali i odlučuje o tome koji će uređaji uopće stići na tržište.
Kriza koju je tehnološka industrija prozvala RAMagedonom posebno pogađa manje proizvođače mobitela i računala.
Za razliku od velikih kompanija, oni teško mogu unaprijed zakupiti velike količine memorije ili pristati na višegodišnje ugovore s dobavljačima. Neki zato mijenjaju dizajn uređaja, ugrađuju zamjenjive komponente i provjeravaju jesu li isporučeni čipovi novi ili preprodani obnovljeni dijelovi.
Kako piše Reuters, dostupnost memorije postala je veći problem od same cijene. Proizvođač popravljivih mobitela Fairphone upozorava da bez osigurane količine čipova proizvođač praktički ispada iz tržišne utakmice, neovisno o tome koliko je spreman platiti.
Podatkovni centri ‘jedu’ memoriju
Nestašicu pokreće ubrzana gradnja podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Proizvođači memorije sve veći dio kapaciteta usmjeravaju prema memoriji visoke propusnosti, odnosno HBM-u, te drugim skupljim komponentama za poslužitelje. Time ostaje manje standardne DRAM memorije za mobitele, prijenosna računala, igraće konzole i druge potrošačke uređaje.
Rast cijena usporio je u odnosu na početak godine, ali tržište još nije blizu ravnoteže. TrendForce procjenjuje da će ugovorne cijene standardne DRAM memorije u ovom tromjesečju porasti između 13 i 18 posto. U prvom tromjesečju rasle su između 93 i 98 posto.
„Predviđamo da će sljedeća godina biti najgora u povijesti industrije kada je riječ o opskrbi“, rekao je Reutersu Kwak Noh-jung, izvršni direktor SK Hynixa. „Potražnja naših kupaca i dalje raste, dok su naši kapaciteti ograničeni. Očekujemo da će potražnja premašivati naše proizvodne kapacitete čak i nakon 2030. godine.“
Posljedice te neravnoteže manji proizvođači osjećaju već sada. Cijena memorijskog paketa koji koristi finska Jolla dosegnula je vrhunac krajem ožujka i otad se nije dodatno povećavala. „Za sada smo, naravno, vrlo zadovoljni“, rekao je izvršni direktor Sami Pienimäki, premda normalizaciju opskrbe očekuje tek od 2028. godine.
Nirav Patel, izvršni direktor Frameworka, opisao je kako su već krajem prošle godine „svi pokušavali što brže prigrabiti što više zaliha“. Budući da si ne može priuštiti veliko skladištenje, Framework sada znatno unaprijed daje neopozive narudžbe, a da pritom ne zna konačnu cijenu, rok isporuke ni količinu memorije koju će dobiti.
Kompanije se nestašici prilagođavaju na različite načine. Jolla je razvila dvije varijante matične ploče kako bi, ovisno o dostupnosti, mogla koristiti objedinjeni memorijski paket ili zasebne čipove. Framework od početka proizvodi modularna računala pa kupci u nove uređaje mogu ugraditi memoriju iz starijih modela. Fairphone zasad nije podizao cijene, dok ih Framework prilagođava promjenama nabavnih troškova.
Porast cijena jeftinijih lap topa za 40 posto
Najveći bi udar mogli pretrpjeti najjeftiniji uređaji, kod kojih proizvođači imaju najmanje prostora za apsorbiranje viših troškova. Counterpoint Research procjenjuje da će globalne isporuke pametnih telefona ove godine pasti 13,9 posto, na 1,08 milijardi uređaja. Bio bi to najveći godišnji pad dosad, a jedan od glavnih razloga jest to što memorija proizvodnju početnih modela čini sve manje isplativom.
Sličan pritisak osjeća se i na tržištu računala. Guardian je ranije prenio procjenu TrendForcea prema kojoj bi cijena prijenosnog računala koje je dosad stajalo oko 900 dolara tijekom 2026. mogla porasti do 40 posto. Gartner procjenjuje da bi segment računala jeftinijih od 500 dolara do 2028. mogao gotovo nestati jer proizvođači na tim modelima više ne mogu pokriti rast troškova.
Problem se neće brzo riješiti ni povećanjem ulaganja. Deloitte procjenjuje da bi tri najveća proizvođača memorije između 2024. i 2027. mogla povećati zajednička kapitalna ulaganja za gotovo 340 posto. Međutim, izgradnja i pokretanje novih tvornica traje između tri i pet godina, pa bi nestašica i visoke cijene mogle potrajati do 2029. ili 2030.
Pročitajte još:
Vrijednost prodaje memorijskih čipova pritom bi, prema Deloitteu, mogla porasti s 230 milijardi dolara u 2025. na više od bilijun dolara u 2027. godini. Rast neće proizlaziti samo iz većih isporuka, nego ponajprije iz viših cijena i činjenice da podatkovni centri za umjetnu inteligenciju preuzimaju sve veći dio raspoložive proizvodnje.
RAMagedon prerasta u dugotrajan poremećaj tržišta koji izgledno ‘ostaje bez memorije’. Kupcima donosi skuplje uređaje, uži izbor povoljnih modela i dulje čekanje na stabilizaciju cijena.
