Ekonomska klima u Hrvatskoj pogoršala se u listopadu, uz izraženiji pesimizam u građevinarstvu, industriji i maloprodaji. Poslovni čelnici sve su zabrinutiji zbog slabije aktivnosti i narudžbi, a najnoviji pokazatelji upućuju i na znatno usporavanje planova zapošljavanja. Istodobno, potrošači očekuju lošiju gospodarsku situaciju i najavljuju oprezniju potrošnju.
Prema mjesečnom istraživanju Europske komisije, indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u listopadu za 2,2 boda, na 105,8 bodova, u odnosu na revidiranu vrijednost iz rujna.
Najveće pogoršanje zabilježeno je u građevinskom sektoru, dok su se očekivanja pogoršala i u industriji i maloprodaji. Posebno zabrinjava pad indeksa očekivanog zapošljavanja, koji pokazuje da poduzeća u nadolazećem razdoblju planiraju usporiti zapošljavanje.
Raspoloženje u građevinarstvu u listopadu je osjetno pogoršano, pri čemu je sektorski indeks pao za 6,4 boda u odnosu na prethodni mjesec. Poslovni čelnici lošije ocjenjuju trend aktivnosti, a posebno ih zabrinjava stanje knjiga narudžbi, što upućuje na slabiju vidljivost budućeg poslovanja.
Negativni signali stigli su i iz industrije, gdje je indeks pao za 2,9 bodova. Menadžeri slabije ocjenjuju kretanje proizvodnje u proteklim mjesecima te očekuju da će proizvodnja u nadolazećem razdoblju dodatno oslabjeti. Uz to predviđaju i sporije zapošljavanje.
Kombinacija slabijih narudžbi, nepovoljnijih očekivanja o proizvodnji i opreza pri zapošljavanju pokazuje da poduzeća postaju suzdržanija u procjenama buduće potražnje. Takav razvoj mogao bi ograničiti daljnje širenje poslovanja ako se nepovoljni trendovi nastave.
Maloprodaja i potrošači postaju oprezniji
Pesimizam se proširio i na maloprodaju, gdje je indeks pao za 2,7 bodova. Iako trgovci očekuju poboljšanje poslovne situacije i više prodajne cijene u nadolazećem razdoblju, njihova ocjena poslovanja tijekom prethodnih 12 mjeseci znatno je lošija. Zbog veće neizvjesnosti planiraju biti oprezniji pri zapošljavanju.
Sličan oprez vidljiv je i među potrošačima. Indeks njihova povjerenja pao je za 1,1 bod, a građani očekuju pogoršanje opće gospodarske situacije u idućih godinu dana. Uz to namjeravaju smanjiti kupnju dobara veće vrijednosti i očekuju daljnji rast inflacije.
Takva očekivanja važna su za trgovce i ostatak gospodarstva jer opreznija kućanstva mogu odgoditi kupnju automobila, namještaja, kućanskih uređaja i drugih skupljih proizvoda. Time se dodatno povećava neizvjesnost oko buduće potražnje.
Za razliku od ostalih sektora, raspoloženje u uslužnim djelatnostima poboljšalo se za jedan bod. Poslovni čelnici povoljnije ocjenjuju poslovanje i potražnju u prethodna tri mjeseca, ali su istodobno pesimističniji u očekivanjima za sljedeće tromjesečje. Predviđaju slabiju potražnju i niže prodajne cijene.
Posebno se ističe pad indeksa očekivanog zapošljavanja (EEI), koji je u Hrvatskoj u listopadu potonuo za 10,5 bodova u odnosu na rujan. To je snažan signal da poduzeća planiraju usporiti zapošljavanje, iako je pokazatelj neizvjesnosti u poslovanju (EUI) istodobno pao za 1,4 boda.
Pogoršanje i na razini Europske unije
Slabije raspoloženje nije ograničeno na Hrvatsku. Ekonomska klima u europodručju i Europskoj uniji pogoršala se drugi mjesec zaredom, uz pad indeksa ESI od približno 0,6 bodova. Menadžeri su pesimističniji u uslužnom sektoru, maloprodaji i građevinarstvu, a pogoršanje je još izraženije među potrošačima.
Među najvećim gospodarstvima europodručja indeks je pao u Njemačkoj za 0,7 bodova i Španjolskoj za 0,5 bodova, dok je u Francuskoj ostao uglavnom nepromijenjen. Italija je zabilježila poboljšanje od 0,8 bodova. U Poljskoj je indeks blago porastao, za 0,2 boda.
Pročitajte još:
Na razini EU-a i europodručja menadžeri ipak očekuju blago povećanje zapošljavanja, za razliku od Hrvatske, gdje je pokazatelj snažno pao. Istodobno, europski poduzetnici signaliziraju veću neizvjesnost u poslovanju.
Listopadski podaci tako pokazuju da hrvatsko gospodarstvo ulazi u razdoblje pojačanog opreza: građevina i industrija bilježe pogoršanje očekivanja, trgovci i potrošači postaju suzdržaniji, a poduzeća smanjuju planove zapošljavanja. Iako indeks ekonomske klime sam po sebi ne znači da gospodarstvo ulazi u recesiju, promjene raspoloženja poslovnog sektora i građana važan su signal za praćenje buduće aktivnosti.
