Na kabotažu je u prošloj godini otpalo 4,5 posto cestovnog teretnog prijevoza u Europskoj uniji (EU) što je smanjenje od 0,3 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. To umanjenje odgovara broju od 1,5 milijardi tonskih kilometara na brojku od 48,3 milijarde tonskih kilometara u cijelom EU-u.
Više od polovice kabotažnog prijevoza u EU u 2025. odvilo se u Njemačkoj, odnosno čak 53,7 posto. Drugo najveće tržište bila je Francuska s 21,8 posto, a treća je Italija sa 6,1 posto. Još se donekle po udjelu ističu Španjolska sa četiri posto i Belgija s 3,2 posto, a na sve ostale zemlje ukupno otpada 11,3 posto.
Poljski prijevoznici su u kabotaži bili najaktivniji i uzeli 42,9 posto ukupnoga posla u EU. Od toga su čak 75,8 posto prijevoza napravili unutar Njemačke.
Iz perspektive zemlje odakle je prijevoznik kabotaža se smatra međunarodnim transportom jer se odvija unutar druge zemlje. No, iz perspektive zemlje u kojoj se prijevoz dogodi riječ je o domaćem transportu. Tako zbog kabotaže, primjerice, mandarine iz doline Neretve u Zagreb sada može prevoziti tvrtka iz bilo koje zemlje članice, ne samo hrvatski cestovni prijevoznik.
Stopa penetracije kabotaže pokazuje koliko je ona raširena u kontekstu domaćeg transporta u nekoj zemlji članici, odnosno riječ je o udjelu kabotaže u ukupnom nacionalnom prijevozu. U to se ne uračunavaju slučajevi kada neka tvrtka ima vlastite kamione za prijevoz.
Kako rekosmo uvodno, ta stopa u cijelom EU-u u prošloj je godini bila 4,8 posto, a najveća je bila u Luksemburgu gdje je iznosila 10,8 posto. Na drugom su mjestu Belgija i Njemačka s brojkom od 10,7 posto, a onda slijedi Austrija s 10,1 posto. Još je jedino Francuska imala stopu penetracije veću od pet posto, odnosno iznosila je 6,9 posto.
Foto: Pixabay.com
U odnosu na 2024. godinu najveći pad viđen je u Luksemburgu gdje je iznosio čak 10 postotnih bodova. Značajnije smanjenje još su zabilježile Nizozemska za 1,1 postotni bod te Francuska za jedan postotni bod. Osjetnije povećanje imale su Litva s 1,7 postotnih bodova, Slovačka s 1,1 postotnim bodom te Belgija s 0,9 postotnih bodova.
U ostalim zemljama EU-a promjene su bile male i varirale su između rasta od 0,8 postotnih bodova u Češkoj i pada od 0,7 postotnih bodova u Bugarskoj.
U Hrvatskoj je stopa penetracije godišnje povećana za 0,4 postotnih bodova, s 0,7 posto u 2024. na 1,1 posto u 2025. U Sloveniji se također dogodio rast, i to s 1,2 na 1,7 posto.
Zemlje koje su imale manju stopu penetracije kabotaže od Hrvatske bile su Grčka, Estonija, Mađarska, Irska, Finska, Rumunjska, Bugarska i Poljska. U Bugarskoj i Poljskoj brojka je bila tek 0,1 posto.
Od 48,3 milijarde tonskih kilometara kabotaže u EU u Njemačkoj je obavljeno 25,9 milijardi tonskih kilometara. Druga na ljestvici Francuska imala je brojku od 10,5 milijardi tonskih kilometara, a treća Italija 2,9 milijardi.
U svim drugim zemljama EU-a to je bilo manje od dvije milijarde, dok je u Hrvatskoj obavljeno 40 milijuna tonskih kilometara u kabotaži. To je osjetno povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je bilo 22 milijuna tonskih kilometara. U 2021. brojka je bila 26 milijuna. Slovenska brojka za prošlu godinu je 28 milijuna tonskih kilometara.
Treba napomenuti da je u cijelom EU-u od 2021. do 2025. broj tonskih kilometara kabotaže pao za 7,5 posto.
Pročitajte još:
Vodeće zemlje koje izvode kabotažu u cestovnom teretnom prometu su Poljska, Litva, Rumunjska, Španjolska i Nizozemska. Tko, recimo, putuje autocestom između Trsta i Milana može primijetiti veliki broj kamiona s registarskim pločicama iz Poljske, Litve ili Rumunjske.
Do prije nekoliko godina kabotaža se uglavnom izvodila u susjednim zenljama, no to se u zadnje vrijeme promijenilo, posebice za prijevoznike iz te tri zemlje.
Na Poljsku, Litvu i Rumunjsku u prošloj godini otpalo je više od 31,5 milijarde tonskih kilometara obavljene ukupne kabotaže u EU.
