Kretanja na domaćem i inozemnom tržištu nastavila su različito utjecati na poslovanje hrvatske industrije.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se promjene u prodaji razlikuju ovisno o namjeni proizvoda, što upućuje na neujednačenu dinamiku potražnje u pojedinim segmentima industrije.
Dakle, u Hrvatskoj je ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u kolovozu 2026. na mjesečnoj razini pao za 0,6 posto.
Kada se promatraju tržišta, na domaćem tržištu pao je za 2,6 posto, a na stranom je porastao za 2,2 posto.
Na godišnjoj razini je promet industrije porastao za tri posto. Na domaćem tržištu je bio veći za 1,4 posto, a na stranom za čak 7,6 posto.
Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG 2009.), u kolovozu ove godine u usporedbi s prethodnim mjesecom, ukupna prodaja kapitalnih proizvoda bila je manja za sedam posto.
Mjesečni pad je zabilježen i kod energije za 5,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,7 posto i netrajnih proizvoda za 1,2 posto. S druge strane, ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda veća je za 1,5 posto.
U kolovozu 2026. u odnosu na isti mjesec lani, ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda najviše je porasla, za 13,8 posto.
Slijede trajni proizvodi za široku potrošnju s rastom od 7,8 posto, netrajni proizvodi za široku potrošnju s rastom od 5,1 posto i energija s 0,7 posto.
Pad ukupne prodaje na godišnjoj razini zabilježen je samo kod kapitalnih proizvoda, za 8,8 posto.
“Indeksi prometa industrije jesu verižni indeksi izračunani iz vrijednosnih podataka o prometu/prodaji industrije na razini glavne djelatnosti industrijskih lokalnih jedinica koju je utvrdio Državni zavod za statistiku. Indeksi su izračunani iz agregiranih podataka o vrijednosti prometa/prodaje industrije u izvještajnom mjesecu”, objašnjavaju statističari.
Podsjećamo, ukupni promet industrije u srpnju je bio za 3,1 posto veći u odnosu na isti mjesec lani, dok je u odnosu na lipanj pao za 4,8 posto.
Pritom je porastao na domaćem tržištu za 6,3 posto, a na stranom pao za 0,6 posto, dok je, u odnosu na lipanj, na domaćem tržištu pao za 3,1, a na stranom za 6,2 posto.
Pročitajte još:
Različita kretanja među industrijskim grupacijama pokazuju da se oporavak prodaje ne odvija ravnomjerno u svim dijelovima industrije.
Dok pojedini segmenti ostvaruju rast, drugi se suočavaju sa slabijom potražnjom, a razlika između domaćeg i inozemnog tržišta dodatno naglašava važnost izvoznih aktivnosti za ukupne poslovne rezultate hrvatskih industrijskih poduzeća.
