Stanje Unije: Gospodarstvo prioritet broj jedan

Pokretanje europskog gospodarstva bit će prioritet Europske komisije u sljedećem razdoblju, poručila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u srijedu u godišnjem govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.

Među najavljenim potezima su dodatno ubrzavanje izdavanja dozvola, smanjenje administrativnog opterećenja za kompanije, novi bankarski paket, ulaganja u elektroenergetske mreže i kritične sirovine te snažniji odgovor na rastući trgovinski deficit s Kinom.

Europsko gospodarstvo, rekla je von der Leyen, posljedice ratova na Bliskom istoku zasad je podnijelo bolje nego što se očekivalo, a nezaposlenost je blizu rekordno niskih razina. Istodobno, više cijene energije i troškovi zaduživanja i dalje pritišću građane i kompanije.

“Pokretanje europskog gospodarstva naš je prioritet broj jedan”, rekla je, prema tekstu govora koji je objavila Europska komisija.

Jedan od glavnih problema i dalje je rascjepkanost jedinstvenog tržišta. Von der Leyen očekuje da bi do kraja 2027. trebao biti dovršen najavljeni veliki zahvat u njegovo funkcioniranje u sklopu plana One Europe, One Market. Komisija će predložiti i dodatno ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola, posebno za projekte koje smatra strateški važnima za EU.

Na udaru bi trebala biti i birokracija. Prema podacima koje je iznijela predsjednica Komisije, 12 dosadašnjih omnibus paketa trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje za oko 17 milijardi eura godišnje. Von der Leyen pritom je prozvala i države članice zbog takozvanog „gold-platinga“, odnosno dodavanja nacionalnih zahtjeva povrh onoga što traže europski propisi, te pozvala na svojevrsni europski pakt protiv takve prakse.

Energija i dalje koči europsku industriju

Visoke cijene energije ostaju jedna od glavnih prepreka konkurentnosti europske industrije. Von der Leyen upozorila je da je nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca ponovno došla do izražaja ovisnost Europe o uvoznim fosilnim gorivima.

Od početka sukoba, prema podacima koje je iznijela, dodatni trošak uvoza fosilnih goriva dosegnuo je 90 milijardi eura.

Komisija zato želi ubrzati elektrifikaciju i ulaganja u domaće izvore energije, uključujući obnovljive izvore i nuklearnu energiju. Cilj je udvostručiti udio električne energije do 2040., čime bi se, prema procjeni Komisije, europski račun za uvoz fosilnih goriva mogao smanjiti za 260 milijardi eura godišnje.

Problem više nije samo proizvodnja električne energije nego i mreža. Europa je prošle godine instalirala više od 80 gigavata novih obnovljivih kapaciteta, ali šest puta veći kapacitet još čeka priključenje na mrežu. Komisija zato najavljuje brža ulaganja u mreže, priključke i skladištenje energije.

Trgovinski deficit s Kinom dosegnuo milijardu eura dnevno

Von der Leyen posebno se osvrnula na trgovinske odnose s Kinom. Trgovinski deficit EU-a s tom zemljom, rekla je, sada doseže milijardu eura dnevno, a posljedice rastućeg kineskog izvoza već se osjećaju u europskim industrijskim središtima.

Komisija želi nastaviti dijalog s Pekingom, ali je predsjednica EK poručila da će EU koristiti raspoložive trgovinske instrumente ako ne dođe do uravnoteženja odnosa.

Još veći problem vidi u ovisnosti o sirovinama. EU za niz kritičnih sirovina više od 80 posto ovisi o Kini, a kod pojedinih rijetkih zemalja taj udio doseže 90 posto. Komisija će zato osnovati novu Europsku korporaciju za kritične sirovine, koja bi trebala pomoći u nabavi i stvaranju zaliha materijala potrebnih za proizvodnju električnih automobila, čipova, baterija, čiste tehnologije i obrambene opreme.

Novi bankarski paket i više novca za europske kompanije

Komisija će predstaviti i novi bankarski paket usmjeren na pojednostavljenje pravila i smanjenje rascjepkanosti europskog bankarskog tržišta. Von der Leyen ocijenila je da Europi treba bankarski sustav koji je izgrađen ne samo za stabilnost nego i za rast te koji ima veći kapacitet i spremnost na preuzimanje rizika.

Paralelno se nastavlja stvaranje Unije štednje i ulaganja, kojom Bruxelles želi veći dio velike privatne štednje Europljana usmjeriti prema europskim kompanijama i investicijama. Von der Leyen navela je i da su europski deep-tech startupovi na putu prema rekordnom iznosu ulaganja rizičnog kapitala u 2026. godini.

Velik dio govora posvetila je umjetnoj inteligenciji. Komisija želi povećati europske računalne kapacitete i pronaći nove načine kombiniranja javnog i privatnog novca za financiranje perspektivnih europskih tehnoloških kompanija. Poseban naglasak stavit će na primjenu AI-ja u realnom gospodarstvu, a kao pet područja s najvećim potencijalom izdvojeni su zdravstvo, promet, poljoprivredno-prehrambeni sektor, napredna proizvodnja te obrana i svemir.

Nove inicijative za tih pet sektora Komisija namjerava predstaviti u studenome. Istodobno će s vodećim svjetskim laboratorijima koji razvijaju najnaprednije AI modele razgovarati o sigurnosti i rizicima njihova ubrzanog razvoja.

Novi planovi za klimu, vodu i osiguranje

Klimatske promjene također su dobile snažnu gospodarsku dimenziju. Komisija će već sljedećeg mjeseca predstaviti novi okvir za klimatsku otpornost i identificirati 100 najranjivijih područja u Europi.

Von der Leyen upozorila je da je danas privatnim osiguranjem pokriveno tek oko 25 posto šteta od katastrofa u Europi, zbog čega trošak nakon velikih nepogoda često završava na državnim proračunima. Komisija će stoga uspostaviti Climate Insurance Alliance, odnosno savez koji bi trebao pomoći u smanjivanju tog jaza u osiguranju.

Najavljena je i nova europska inicijativa za vodu. Prema podacima koje je iznijela von der Leyen, europski vodovodni sustavi zbog curenja gube gotovo svaku četvrtu litru vode. Komisija taj problem povezuje ne samo s opskrbom stanovništva nego i s poljoprivredom, energetikom i sigurnošću opskrbnih lanaca.

Među socijalno-ekonomskim pitanjima von der Leyen je podsjetila i na prvi europski zakon o stanovanju, kojim Komisija želi odgovoriti na problem kratkoročnog najma i špekulacija na tržištu nekretnina. Do kraja godine trebao bi biti predstavljen i Quality Jobs Act, usmjeren na promjene koje umjetna inteligencija i nove tehnologije donose tržištu rada.

U sigurnosnom dijelu govora najavljena je nova europska sigurnosna strategija, Europski sigurnosni protokol za odgovor na hibridne incidente te novi instrument za zajednička ulaganja u strateške obrambene kapacitete. Komisija također planira daljnju potporu Ukrajini, uključujući energetsku pomoć, protuzračnu obranu i zajedničke projekte europskih i ukrajinskih obrambenih kompanija.

Von der Leyen na kraju je najavila i novu regulaciju društvenih mreža za maloljetnike. Komisija će u četvrtak predložiti EU Kids Act, prema kojem djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela koristiti društvene mreže, dok bi od 13. do 15. godine bila dopuštena samo ograničena verzija računa pod nadzorom roditelja. Za korisnike od 15 do 18 godina platforme bi morale osigurati posebno siguran dizajn usluge. Širi Digital Fairness Act, kojim Komisija namjerava obuhvatiti i takozvani ovisnički dizajn digitalnih platformi, najavljen je za jesen.