Europska komisija izašla je s planom prema kojemu bi ukupna potrošnja energije do 2040. godine trebala obuhvatiti 46 posto električne energije što je dvostruko više od sadašnje razine.
Unatoč tome što je Bruxelles u nacrtu prijedloga najavljivao da će biti riječ o obvezujućem cilju, prijedlog u konačnoj varijanti zasad ipak to nije, no nije isključeno da se u nekoj od budućih strategija postavi kao obvezujući.
Riječ je zapravo o akcijskom planu za elektrifikaciju kojega je predstavio europski povjerenik za energetiku Dan Joergensen. Cilj je smanjiti ovisnost Europske unije (EU) o uvozu nafte i plina i pri tome smanjiti energetske troškove za kućanstva i industriju. Europska komisija procjenjuje da bi postizanje postavljenog cilja elektrifikacije smanjilo potražnju za naftom za 40 posto i za plinom za 70 posto.
“Doba fosilnih goriva se približava kraju. Sada predlažemo udvostručenje stope elektrifikacije u Europi. To nije mala stvar. Trebalo nam je vrijeme od kamenog doba do danas da dođemo na 23 posto i sada to u 14 godina želimo udvostručiti”, poručio je slikovito Joergensen.
No, kvaka je u tome što ipak ostaje djelomično nejasno kako to EU kani postići. Zasad Bruxelles najavljuje da bi mogao cilj od 46 posto učiniti obvezujućim u energetskom paketu za EU za razdoblje nakon 2030. godine.
Foto: Renault.com/hr
Više od polovice energetske potrošnje u EU temeljeno je na uvozu fosilnih goriva. Zbog toga je od početka iranskog rata na uvoz nafte i plina potrošeno dodatnih 50 milijardi eura.
Novi poticaj elektrifikaciji dolazi u trenutku određenog zastoja u napretku jer je stopa od oko 23 posto već prisutna većinu vremena u proteklih desetak godina. Istodobno, više od 70 posto proizvedene električne energije u EU dolazi iz čistih izvora što se u biti odnosi na obnovljive izvore i nuklearnu energiju.
“Najbolji način za smanjenje ovisnosti Europe o fosilnoj energiji jest napajanje našeg gospodarstva električnom energijom iz čistih domaćih izvora. Danas predlažemo da Europa postane prvi kontinent na električni pogon na svijetu. Od snižavanja cijena električne energije do prilagodbe našeg tržišta ugljika promjenjivim globalnim okolnostima, to je i plan ulaganja i neovisnosti kako bismo održali čistu tranziciju na dobrom putu, rasteretili našu industriju i poduprli dekarbonizaciju. Uključimo ga”, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Postizanje cilja moglo bi do 2040. smanjiti trošak EU-a za uvoz fosilnih goriva za 260 milijardi eura godišnje.
Bruxelles navodi da su prednosti elektrifikacije za europske potrošače jasne. Vožnja baterijskim električnim vozilom može uštedjeti do 78 posto u usporedbi s ekvivalentnim automobilom na fosilna goriva. Prelaskom s plinskih kotlova na toplinske crpke prosječni trošak grijanja kućanstava u EU-u smanjuje se za do 60 posto, a istodobno se osiguravaju važne dodatne koristi za prilagodbu klimatskim promjenama. Međutim, upozorava Europska komisija, i dalje postoje prepreke širokoj primjeni.
“Električna energija često košta tri puta više od plina. Priključci na mrežu mogu trajati godinama. Previše inovativnih tehnologija nikada ne doseže komercijalnu razinu. Poduzeća imaju premalo poticaja za prelazak s fosilnih goriva na električnu energiju. Akcijskim planom za elektrifikaciju uklanjaju se sve te prepreke. Plan je usmjeren na smanjenje razlike u cijeni između troškova električne energije i energije iz fosilnih goriva te na poticanje uvođenja čišćih tehnologija koje se temelje na električnoj energiji. Nastoje se izjednačiti uvjeti za električnu energiju i plin. Njihova razlika u cijeni često obeshrabruje prelazak na čišće opcije kao što su dizalice topline, električna vozila i električni industrijski procesi”, ističe se u pojašnjenju akcijskog plana.
Kako bi se to riješilo, države članice moći će smanjiti naknade za upotrebu mreže za određene skupine potrošača i poreze za energetski intenzivna poduzeća. Time se potiče i brže uvođenje pametnih brojila čime će se potrošačima olakšati ušteda na računima za energiju. Prijedlogom se također nastoji osigurati da se električna energija ne oporezuje više od plina.
Pročitajte još:
U akcijskom planu predlažu se i rješenja za smanjenje početnih troškova tehnologija elektrifikacije u ključnim sektorima potražnje kao što su zgrade, promet i industrija. Njime se utvrđuje širok raspon alata koji se mogu mobilizirati, a to su upotreba programa socijalnog leasinga, financijski instrumenti sustava trgovanja emisijama (ETS), uključujući Socijalni fond za klimatsku politiku i banku za industrijsku dekarbonizaciju, te mehanizam tržišta čiste topline.
“Kako bismo omogućili elektrifikaciju, moramo ubrzati modernizaciju mreže. Europske elektroenergetske mreže među najvećim su i najpouzdanijima na svijetu. Međutim, duge liste čekanja za nove priključke i postojeću mrežu ne rješavaju se učinkovito kao što bi to moglo biti. Paketom o mrežama koji je predložen prošle godine rješavaju se ti izazovi, a njegovo brzo prihvaćanje od strane zakonodavaca do kraja godine bit će ključno kako bi Europa ubrzala elektrifikaciju. Planom se uklanjaju druge prepreke, uključujući sporu primjenu inovativnih rješenja za elektrifikaciju, promicanjem razvoja održivih projekata ulaganja i proizvodnih kapaciteta u području tehnologija čiste energije. Usvaja se pristup koji obuhvaća cijeli lanac vrijednosti kako bi se razradio poslovni model elektrifikacije, počevši s ulaganjem u vještine i potencijalom za otvaranje radnih mjesta. Elektrifikacija ima potencijal za stvaranje stotina tisuća kvalitetnih radnih mjesta. Moramo biti sigurni da je naša radna snaga spremna”, zaključno poručuje Europska komisija.
