Potrošnja energije u kućanstvima Europske unije nastavila je silazni trend i tijekom 2024. godine. Prema podacima Eurostata, kućanstva su prošle godine potrošila 9,54 milijuna teradžula energije, što je za 0,2 posto manje nego godinu ranije. Istodobno, podaci pokazuju kako se energetske navike građana razlikuju među državama članicama, ovisno o dostupnim izvorima energije i specifičnostima nacionalnih energetskih sustava.
Statističari ističu da se potrošnja energije u kućanstvima smanjuje već tri godine zaredom, nakon što je 2021. godine dosegnula vrhunac od 10,98 milijuna teradžula.
Kućanstva su predstavljala 26 posto konačne potrošnje energije u EU u 2024. Od toga je većinu konačne potrošnje činio prirodni plin (29,4 posto), zatim su električna energija (26,9 posto) te obnovljivi izvori energije i biogoriva (22,8 posto).
Kućanstva su najviše energije koristila za grijanje prostora (61,5 posto) i grijanje vode (15,6 posto). Preostala energija korištena je za rasvjetu i električne uređaje (14,8 posto), kuhanje (6,4 posto), ostale namjene (0,9 posto) i hlađenje prostora (0,8 posto).
Na godišnjoj razini se energija korištena za grijanje prostora smanjila za 1,2 posto, a za kuhanje za 0,9 posto. S druge strane, hlađenje prostora i rasvjeta te električni uređaji potrošili su više energije nego u 2023. godini, s povećanjem od 15,3 posto odnosno 2,6 posto.
U 2024. godini su se Nizozemska (61 posto), Italija (49,2 posto), Mađarska (46,3 posto) i Luksemburg (46 posto) oslanjali više od 45 posto na prirodni plin za zadovoljavanje svojih potreba u stambenom sektoru.
Istodobno, Malta (78,8 posto), Bugarska (56,6 posto) i Švedska (48,9 posto) uglavnom su se oslanjale na električnu energiju. Među državama koje su uglavnom koristile obnovljive izvore energije i biogoriva bile su Estonija (50,2 posto), Hrvatska (43,1 posto), Slovenija (40,3 posto) i Latvija (40,2 posto).
Pročitajte još:
Kućanstva u Irskoj nabavljala su pak 41,9 posto energije iz naftnih derivata, poljska kućanstva nabavljala su 18,4 posto energije iz krutih fosilnih goriva, dok se Danska uglavnom oslanjala na proizvedenu toplinu.
Iako prirodni plin zadržava vodeću ulogu na razini EU, među državama članicama vidljive su značajne razlike u oslanjanju na električnu energiju, obnovljive izvore ili druga goriva. Hrvatska se pritom ističe među zemljama koje u stambenom sektoru u velikoj mjeri koriste obnovljive izvore energije i biogoriva.
