AI ipak nije izbacio mlade radnike s europskog tržišta rada

Zaposlenost mladih u zanimanjima u kojima se umjetna inteligencija intenzivno upotrebljava od 2019. do 2025. porasla je 16,4 posto. Eurofoundova analiza ne potvrđuje tvrdnju da je generativni AI izazvao poseban udar na mlade, ali pokazuje slabiji položaj osoba s nižim obrazovanjem.

Strah da će umjetna inteligencija prvo istisnuti mlade s početnih radnih mjesta postao je jedan od glavnih argumenata u raspravi o posljedicama nove tehnologije. Nakon predstavljanja ChatGPT-a u studenome 2022. pojavile su se i prve analize prema kojima je zapošljavanje mladih, osobito u uredskim zanimanjima, počelo padati upravo zbog automatizacije poslova namijenjenih početnicima.

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, Eurofound, provjerila je odgovaraju li takve tvrdnje dosadašnjim kretanjima na tržištu rada Europske unije. Rezultati ne pokazuju poseban AI šok za mlade radnike.

Od 2019. do 2025. broj zaposlenih u dobi od 15 do 29 godina u zanimanjima s visokom uporabom umjetne inteligencije porastao je 16,4 posto, s 9,07 milijuna na 10,6 milijuna. Među radnicima u dobi od 30 do 49 godina rast je iznosio 15 posto, s 30,7 milijuna na 35,3 milijuna.

Dosadašnji europski podaci pokazuju da se posljedice umjetne inteligencije na zapošljavanje zasad ne odražavaju nerazmjerno na mlade.

Stvarnu uporabu odvojili od moguće izloženosti

Autor analize Dragoș Adăscăliței usporedio je položaj mladih radnika s položajem zaposlenih u dobi od 30 do 49 godina u svih 27 članica Europske unije od 2011. do 2025. godine.

Za razliku od istraživanja koja procjenjuju koliko bi pojedino zanimanje teorijski moglo biti izloženo automatizaciji, Eurofound je zanimanja razvrstao prema tome koliko zaposlenici u njima već upotrebljavaju alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji.

Podaci o stvarnoj uporabi preuzeti su iz istraživanja AIM-WORK Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije provedenog 2024. i 2025. godine. Zanimanja su zatim podijeljena u tri skupine, s niskom, srednjom i visokom uporabom AI-ja, pri čemu svaka obuhvaća približno trećinu zaposlenih.

Među zanimanjima s visokom uporabom umjetne inteligencije nalaze se stručnjaci za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te poslovni i administrativni stručnjaci. Srednju skupinu čine, među ostalima, stručni suradnici u znanosti i inženjerstvu, zdravstveni radnici i prodavači, dok su u skupini s niskom uporabom osobne uslužne djelatnosti, vozači, rukovatelji pokretnim postrojenjima i građevinska zanimanja.

Zapošljavanje se nakon 2022. ohladilo u svim dobnim skupinama

Podaci pokazuju da je novo zapošljavanje bilo posebno snažno 2022., na vrhuncu oporavka nakon pandemije, a potom se postupno vraćalo prema uobičajenim razinama.

Stopa novog zapošljavanja mladih, koja obuhvaća osobe koje su posao započele tijekom prethodnih 12 mjeseci kao udio u ukupnoj populaciji te dobne skupine, iznosila je 16,5 posto 2019. godine. Do 2022. porasla je na 17,9 posto, a 2025. spustila se na 15,9 posto.

Gotovo isti obrazac zabilježen je među radnicima u dobi od 30 do 49 godina. Njihova stopa novog zapošljavanja porasla je s 9,6 posto u 2019. na 10,2 posto u 2022., a zatim pala na 8,9 posto u 2025. godini.

Promjene su izraženije među mladima jer njihovo zapošljavanje u pravilu snažnije reagira na gospodarske cikluse, ali usporavanje nakon 2022. nije bilo ograničeno na njih. U odnosu na pretpandemijsku 2019. stopa novog zapošljavanja mladih smanjila se 3,5 posto, a radnika srednje dobi 7,4 posto.

Eurofound zato ocjenjuje da je dio pada nakon 2022. posljedica normalizacije nakon neuobičajeno snažnog postpandemijskog oporavka, a ne dokaz tehnološkog šoka koji je pogodio samo mlade.

Među mladima i dalje viša stopa nezaposlenosti

Nezaposlenost je jedino područje u kojem su mladi izgubili vidljiviji dio prednosti u odnosu na radnike srednje dobi. Stopa nezaposlenosti mladih smanjila se s 11,97 posto u 2019. na 11,73 posto u 2025. godini, dok je među osobama od 30 do 49 godina pala s 5,99 na 5,09 posto.

Razlika se, međutim, počela povećavati tijekom pandemije, a ne nakon pojave generativne umjetne inteligencije. Pandemija je nezaposlenost mladih povećala 12,5 posto, a nezaposlenost radnika srednje dobi 5,6 posto. Taj se jaz poslije nije zatvorio.

Od 2023. nezaposlenost radnika srednje dobi nastavila se smanjivati, dok se stopa među mladima vratila blizu razine iz 2019. godine. Kretanje zato zahtijeva pozornost, ali vremenski se ne podudara s pojavom ChatGPT-a dovoljno jasno da bi se pripisalo generativnom AI-ju.

Pad je koncentriran među slabije obrazovanim mladima

Unutar skupine mladih najveće razlike ne pojavljuju se između zanimanja s većom i manjom uporabom AI-ja, nego između obrazovnih skupina.

Mladi s visokim obrazovanjem završili su 2025. u najboljem položaju. Njihova stopa zaposlenosti bila je tri posto viša nego 2019., dok je stopa nezaposlenosti bila 1,7 posto niža.

Mladi sa srednjom razinom obrazovanja uglavnom su zadržali položaj iz 2019. Njihova stopa zaposlenosti ostala je gotovo nepromijenjena, a nezaposlenost je bila neznatno niža.

Pogoršanje je koncentrirano među mladima s nižom razinom obrazovanja. Njihova stopa zaposlenosti 2025. bila je 4,1 posto niža nego 2019., pri čemu se gotovo cijeli pad dogodio tijekom posljednje promatrane godine. To je ujedno jedina obrazovna skupina mladih čija je nezaposlenost završila iznad pretpandemijske razine.

Poslovi s intenzivnijom uporabom AI-ja nastavljaju rasti

Uz rast zaposlenosti mladih od 16,4 posto u zanimanjima s visokom uporabom AI-ja, u zanimanjima sa srednjom uporabom njihov se broj od 2019. povećao 1,2 posto. Istodobno je u skupini s niskom uporabom umjetne inteligencije zaposlenost mladih pala 7,2 posto.

Među radnicima u dobi od 30 do 49 godina zaposlenost u zanimanjima s visokom uporabom AI-ja porasla je 15 posto, dok je u skupini sa srednjom uporabom pala 4,4 posto, a u zanimanjima s niskom uporabom 11,4 posto.

Pomicanje zaposlenosti prema zanimanjima u kojima se umjetna inteligencija češće upotrebljava nije počelo pojavom ChatGPT-a. Eurofoundovi podaci pokazuju da taj trend traje najmanje od 2013. godine i da razdoblje nakon 2022. zasad predstavlja njegov nastavak, a ne prekid.

Promijenila se i struktura novog zapošljavanja. Među mladima je udio novih zaposlenja u zanimanjima s visokom uporabom AI-ja porastao s 23,1 posto u 2011. na 27,7 posto u 2019. i 30,3 posto u 2025. godini. Udio novih zaposlenja u zanimanjima s niskom uporabom istodobno se smanjio s 35,5 na 29,4 posto.

Slična promjena dogodila se među radnicima srednje dobi. Udio novih zaposlenja u zanimanjima s visokom uporabom AI-ja porastao je s 25,8 na 34,8 posto, dok je u skupini s niskom uporabom pao s 42,1 na 32,8 posto.

Ipak, od 2022. udio mladih novozaposlenih koji ulaze u zanimanja s visokom uporabom umjetne inteligencije smanjio se 0,7 postotnih bodova, dok je udio onih koji ulaze u zanimanja sa srednjom uporabom porastao 1,3 boda. Taj pomak može biti važan za buduće praćenje, ali zasad nije dovoljno velik ni dovoljno izdvojen od kretanja drugih dobnih skupina da bi dokazao poseban učinak AI-ja.

Nema posebnog AI šoka, ali nema ni razloga za samozadovoljstvo

Eurofound zaključuje da dostupni podaci ne potvrđuju tvrdnju da je generativna umjetna inteligencija izazvala poseban pad zaposlenosti mladih u Europskoj uniji. Zapošljavanje je nakon 2022. usporilo i među mladima i među radnicima srednje dobi te u svim skupinama zanimanja, neovisno o intenzitetu uporabe AI-ja.

Analiza ipak ne dokazuje da umjetna inteligencija nema utjecaja na pojedina zanimanja, tvrtke ili početna radna mjesta. Ne prati izravno otkaze uzrokovane automatizacijom niti pokazuje kako se unutar zanimanja mijenja sadržaj posla. Pokazuje samo da se takav učinak zasad nije pretvorio u prepoznatljiv, nerazmjerno velik udar na ukupnu zaposlenost mladih.

Trenutačno je vidljiviji problem položaj slabije obrazovanih mladih te činjenica da se njihova zaposlenost pogoršava bez obzira na to koliko se umjetna inteligencija upotrebljava u pojedinim zanimanjima.

Europsko tržište rada tako zasad izgleda kao tržište na kojem se AI sve više upotrebljava, ali ne i kao tržište na kojem mladi radnici plaćaju posebno visoku cijenu te promjene, zaključuje Eurofound.